Na Općinski sud u Čakovcu je 31. ožujka 2025. donesena presuda kojom je, na temelju članka 452. stavka 1. točke 3. Zakona o kaznenom postupku, odbijena optužba protiv muškarca rođenog 1972. godine za kaznena djela prijetnje iz članka 139. stavka 3. u vezi stavka 2. Kaznenog zakona. Sud je takvu odluku donio nakon što je Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu na raspravi istoga dana odustalo od kaznenog progona.
Optužnica je teretila muškarca da je u kolovozu 2022. godine, u dva odvojena događaja, ozbiljno prijetio svojoj bivšoj izvanbračnoj partnerici, čime je, prema navodima tužiteljstva, počinio teži oblik kaznenog djela prijetnje prema bliskoj osobi.
Prema opisu iz optužnice, muškarac je 13. kolovoza 2022. navodno zaprijetio partnerici da će je baciti niz stepenice te da će je „izudarati sjekirom po glavi“, govoreći da je spreman odležati kaznu. Sljedećeg dana, u ranim jutarnjim satima, navodno je došao u prostoriju u kojoj je spavala i zaprijetio da će je politi kipućom vodom tako da je „nitko u naselju više neće prepoznati“.
U oba slučaja, prema navodima iz spisa, izgovorene riječi kod partnerice su izazvale osjećaj straha. Tijekom postupka muškarcu su bile određene mjere opreza zabrane približavanja, uspostavljanja kontakta s partnericom te zabrane posjećivanja određenog mjesta.
No, tri godine nakon događaja i na samoj raspravi 31. ožujka 2025., tužiteljstvo je odustalo od optužbe. Sud je, sukladno Zakonu o kaznenom postupku, morao odbiti optužbu jer bez tužitelja kazneni postupak ne može ići dalje. Time je predmet zaključen bez ispitivanja krivnje – bez oslobađajuće ili osuđujuće presude.
Ovakav rasplet otvara važno pitanje: zašto tužiteljstvo odustaje od progona u predmetima obiteljskog nasilja? Razlozi mogu biti različiti – od nedostatka dokaza, promjene iskaza svjedoka, nemogućnosti dokazivanja izvan razumne sumnje, do odustajanja same oštećene od suradnje s tijelima progona.