Potkraj kolovoza ove godine stanovnici RH na štednji su imali ukupno 38,6 milijardi eura, što je 2,6 posto više nego lani, piše Danica.
Prostorna raspodjela štednje ukazuje na ogromne razlike u razvijenosti i standardu hrvatskih regija. Prema analizi Hrvatske gospodarske komore, u sedam primorskih županija je čak 42 posto ukupnih depozita, a u Zagrebu oko 28 posto.
Ostalih 30 posto raspoređeno je na 13 kontinentalnih županija, a najmanju štednju po stanovniku imaju slavonske županije. Na dnu ljestvice je i Koprivničko-križevačka.
U apsolutnom iznosu, potkraj lipnja najviše depozita građana imao je Zagreb (10,6 milijardi eura). Kad je riječ o sjeveru Hrvatske, štednja je najveća na varaždinskom području (1,1 milijarda), a slijede Međimurje (806 milijuna), Zagorje (766) i bjelovarski kraj (606 milijuna eura).
Koprivničko-križevačka je županija među četiri najlošije s ukupnim depozitom od 595 milijuna eura.
Kad je riječ o prosječnoj štednji po stanovniku, potkraj lipnja ove godine najveću štednju imali su Istrijani: svaki od njih u bankama je držao 14.400 eura. Slijede stanovnici Zagreba (13.800), riječke županije (13.100), Dubrovnika (12.700) i Zadra (11.000).
Svaki stanovnik Međimurja imao je u bankama 7700 eura, Varaždinske županije 6750, Zagorja 6400, a bjelovarskoga kraja 6100 eura. Podravci i Prigorci su, uz Slavonce, među najsiromašnijima sa štednjom od 6000 eura po stanovniku. Na začelju je Vukovar s 4700 eura.
Prosječan Hrvat zadnjeg dana ovogodišnjeg lipnja u bankama je imao otprilike 9700 eura depozita. Više od prosjeka imali su tek Zagreb i pet primorskih županija.