Ako nisu na vrijeme zaštitili svoje kućne ljubimce, pogotovo mačke i pse, njihovi vlasnic ovih dana imaju velike brige. Naime, već desetak i više dana traje velika najezda krpelja, koji su prijenosnici teških, pa čak i smrtonosnih bolesti za pse. Veterinarske ambulante su svakodnevno pune četveronožnih pacijenata.
-Uz redovan posao, dnevno imamo pet-šest pasa na infuziji, pa čak i transfuziji. Krpelja je enorman broj u prirodi. Vremenske prilike su takve da pogoduju njihovom razvoju. Nema pravih zima, dovoljno niskih temperatura, tako da im je populacija sve brojnija. U ambulanti znamo primiti i peseka s više krpelja na sebi, koji su se dobro ugnjezdili i napili krvi – kaže nam veterinar Vinko Zamuda, univ.spec.med.vet., vlasnik i voditelj veterinarske ambulante Jug u Čakovcu.
Kako najbolje zaštititi svog kućnog ljubimca? – pitamo doktora Zamudu.
-Prevencija je najbitnija. Mi preporučamo da vlasnici već krajem zime za svoje ljubimce nabave ogrlice, ampule ili tablete. One dobro štite, ali ponekad zakasne na zaštitu, pa krpelji učine svoje. Imaoci pasa i mačaka, poslije šetnje u prirodi, znaju pregledati svog ljubimca, no prijenosnici bolesti su i ličlinke veličine do 3 milimetra, koje se ni ne vide u dlaki. Kad životinja jednom oboli, liječenje je teško i dugotrajno. Mačke se nekako brže oporave, ali kod pasa to ide teže, a ako je bolest uznapredovala, može nastupiti i smrt. Neke bolesti su opasne i za čovjeka – kaže veretinar Vinko Zamuda.
-Kako prepoznati da je pas zaražen? Pa, svaki vlasnik će to prepoznati po njegovom bezvoljnom ponašanju, odbijanju hrane… Što prije zatraže pomoć veterinara, to je ishod liječenja sigurniji. Ako se zakasni, stradaju bubrezi i jetra i nastupa smrt. To nitko ne želi svom ljubimcu i zato im u ovo vrijeme treba posvetiti punu pozornost. Vlasnici se obično poslije šetnje u prirodi okupaju, pregledaju mjesta na tijelu gdje bi se mogli uhvatiti krpelji, promijene odjeću. To bi trebalo učiniti i s kućnim ljubimcima i ako primijete krpelja, bolje da dođu u veterinarsku ambulantu, nego da ga sami skidaju, jer mu mogu otkinuti glavu koja staje u koži i bude izvor zaraze – ističe doktor veterine Vinko Zamuda, koji je uz ostalo, završio i specijalistički studij iz područja kirurgije, anesteziologije, oftalmologije s veterinarskom stomatologijom.
Često vlasnici kažu da sa svojim četveronošcima nisu bili u šetnji po livadi ili parku, nego sasmo po gradu, a ipak su se zarazili krpeljima. Kako je to moguće?
-Jednsotavno. Krpelji žive svuda oko nas, ima ih u grmlju, livadi, na drveću… Tu se pticama (vrane, svrake, vrapci, divlji golubovi…) koje žive u gradu ili rubovima grada, uhvate za perje i onda otpuštaju i padaju na tlo nošeni vjetrom. Tada je prelazak na kućnog ljubimca u šetnji jednostavan i brz – kaže veterinar Zamuda.
