Prosječnom kućanstvu, koje je dosad za plin godišnje izdvajalo 860 eura, račun bi od 1. travnja trebao skočiti na 1900 eura, a hoće li se crni scenarij i dogoditi, ovisi o Vladinim mjerama, javlja Večernji list.
S 41 eura na 106 eura po megavatsatu. Dodaju li se tome troškovi opskrbljivača, poput PDV-a, transporta i tome slično, cijena plina od 1. travnja iznosit će i 130 eura po megavatsatu. Nisu sad to više samo predviđanja, špekulacije i “možda hoće, možda neće”, novi plinski ceh izračunala je Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA), kao što to stalno radi prije nove plinske godine, po formuli utvrđenoj metodologijom utvrđivanja iznosa tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbe plinom i zajamčenu opskrbu.
Nećemo komplicirati matematikom, pojasnit ćemo samo da je iznos tarifne stavke za isporučenu količinu plina zapravo zbroj troška nabave plina, distribucije i opskrbe, pri čemu udio troška nabave plina u ukupnom iznosu tarifne stavke za isporučenu količinu iznosi od 75 do 85 posto. Kako to većini ne znači baš ništa, ali im je s druge strane vrlo važna činjenica hoće li im i koliko račun za plin biti veći, mi ćemo se koncentrirati upravo na tu stavku, uzimajući u obzir postojeće prosjeke.
Računamo li da zagrebačka obitelj godišnje na plin potroši oko 860 eura, što i jest stvarni prosjek, porast cijene koju donosi nova HERA-ina računica doveo bi do toga da će ta ista imaginarna obitelj od 1. travnja za plin morati izdvajati 1900 eura. Znatan skok, složit će se naši zamišljeni Horvati, ali i ostali u Hrvatskoj, koji na umu svakako imaju i činjenicu da potkraj ožujka dolazi i kraj Vladinim mjerama koje su pomagale u troškovima dijela mjesečnih režija. Ograničena cijena plina, međutim, jedna je od mjera koja će svakako biti produljena, kažu u Vladi, ali kako i pod kojim uvjetima, to još, barem tako tvrde, nije definirano. Da se mjere pripremaju, potvrdio je i premijer Andrej Plenković, dok je ministar financija Marko Primorac dao naslutiti da bi se mogao raditi svojevrsni registar kućanstava na temelju kojeg bi se procijenilo komu određena subvencija treba više, a komu manje. Imovinski cenzus, drugim riječima.
Da oni koji se na plin griju, pomoću njega kuhaju te dobivaju toplu vodu nemaju razlog za brigu, kaže nam Srećko Ezgeta, predsjednik Udruženja opskrbljivača i distributera plinom pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.
– Znamo za novi HERA-in izračun, ali neće se on realizirati jer Vlada priprema mjere, rekli su nam tako na sastancima. Nikakvi šokantni skokovi za građane neće se dogoditi, očekujemo da će problem biti riješen tako da opet država podnese teret – govori Ezgeta. Na pitanje što bi bilo kad mjera ne bi bilo, naš sugovornik kaže da bi to za sve bio stres.