Prema najnovijim podacima, inflacija u Hrvatskoj iznosi 12,7 posto, što je nešto niže od stope za prosinac kada je inflacija iznosila 13,1 posto, piše N1.
No, to su i dalje prilično visoke brojke pa smo ekonomista i financijskog analitičara pitali da pojasne kako točno inflacija utječe na našu ušteđevinu i je li za osobu koja ima ušteđenih primjerice 5000 eura bolje uložiti taj novac ili ga ostaviti na štednji.
Profesor međunarodnih ekonomskih odnosa sa Sveučilišta Libertas Luka Brkić navodi da “inflacija obezvrjeđuje vrijednost novca i imovine jer je to rast opće razine cijena”.
“Prema tome, poskupljuju robe i usluge najvećeg dijela i vuku opću razinu cijena na višu razinu. Novac u tom kontekstu gubi vrijednost i da svakim danom kako inflacija raste možete kupuiti sve manje roba i usluga za istu količinu novca”, dodaje ekonomist.
S tim se slaže i financijski analitičar Andrej Grubišić.
“Sa sto kuna koje smo imali prije godinu dana, danas u terminima realne kupovne moći građani mogu kupiti ono što se prije godinu dana moglo s 88 kuna. Inflacija izjeda rezultate našeg minulog rada i svi koji imaju bilo koji oblik financijske imovine. Najjednostavniji primjer toga je štednja u banci, a hrvatski građani je imaju preko 200 milijardi kuna, tj. 30 i nešto milijardi eura, danas može za 12-13 posto kupiti manje dobara i usluga nego prije godinu dana.”
Dodaje da prioritet javnih politika mora biti stavljanje inflacije pod kontrolu.
“Inflacija je na kratki rok puno veće zlo od recesije. Ako zaustavljanje inflacije zahtijeva recesiju kao kompromis, onda je bolje imati kratkotrajnu recesiju nego daljnje izjedanje i uništavnje rezultata minulog rada,” rekao je za N1.