Slika protekle godine u pogledu rasta potrošačkih cijena još nije kompletirana, ali izvjesno je da će službena stopa inflacije za 2023. biti jednoznamenkasta, piše Poslovni dnevnik.
Brzu procjenu inflacije za prosinac državni statističari objavit će krajem ovog tjedna, a konačne podatke desetak dana poslije.
No, s tim brojkama neće se bitnije pomaknuti prošlogodišnji prosjek koji se usporavanjem inflacije u studenome (na 4,7 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine) spustio ispod devet posto – na 8,7.
Slično vrijedi i za lanjsku potrošnju mjerenu realnim rastom prometa na malo koji je s krajem studenoga ubrzao na 3,2 posto.
Većina građana, doduše, ne prepoznaje se u službenoj inflaciji i prevladavajuća je percepcija da je službena inflacija podcijenjena. Većini njih udjel hrane (koja je u proteklih godinu dana u prosjeku poskupjela više od ukupnog prosjeka) u mjesečnim troškovima veći je od pondera (26 posto) koji ona ima u statističkim izračunima indeksa potrošačkih cijena.
Usto, na percepciju inflacije više utječu (veće) cijene s kojima se ljudi svakodnevno suočavaju u gotovinskim i kartičnim plaćanjima, od kupovina robe u trgovinama i na tržnicama do plaćanja raznih usluga i “majstora”.
Manji utjecaj na percepciju u pravilu imaju primjerice Vladinim mjerama ograničene cijene energenata koja koriste kućanstva, a što uz pripadajuće pondere ublažavajuće djeluje na statističke izračune inflacije.
Unatoč metodološkim razlikama, i podaci Porezne uprave o potrošnji mjerenoj fiskaliziranim prometima u 2023. potiču različite interpretacije i propitivanja je li “stvarna” inflacija ipak viša od službene.
Prema jučer objavljenom cjelovitom prikazu podataka iz sustava fiskalizacije, lani je – što karticama, što “kešom” – plaćeno ukupno 2,47 milijardi računa izdanih za robe i usluge vrijedne više od 40 milijardi eura.
U odnosu na prethodnu godinu broj računa porastao je za samo 1,3 posto, ali njihova vrijednost bila je veća za 6,28 milijardi ili 18,6 posto. U dobroj mjeri razlika između postotnog rasta broja i vrijednosti transakcija zasigurno odražava rast cijena, no koliko točno, teško je reći jer ta razlika dijelom može odražavati i promjene strukture potrošnje.
Ipak, i neki ekonomisti reći će kako nije baš izgledno da su promjene ponašanja potrošača (a to uključuje i primjerice strane turiste) zaslužne za velik dio spomenuta “raskoraka” broja plaćanja i ukupnoga “ceha”.
Manji broj računa odražava prije svega smanjenje u segmentu neprehrambene trgovine. Jer, u tzv. nespecijaliziranim prodavaonicama pretežito hranom, pićem i proizvodima za kućanstvo i lani je zabilježeno više plaćanja u odnosu na prethodnu godinu, a one nose i približno polovicu maloprodajnog prometa.
Naime, super i hipermarketi trgovačkih lanaca lani su izdali za 3,7 posto više računa, a pritom su ostvarili 9,44 milijarde eura prometa, što je za oko 1,4 milijarde ili 17,5 posto više nego u 2022.
Cijeli članak pročitajte klikom ovdje.