U ovo vrijeme kada političari uoči izbora “gospodare” novinama i elektronskim medijima, nudeći svoje programe i prekrasnu budućnost, doista je lijepo naći se u ugodnom društvu čovjeka koji živi, radi i razgovara s – jabukama! Riječ je o Mladenu Dobraniću (65) iz Brezovca, zaljubljeniku u prirodu, kojega kao aktivistu pozna gotovo cijela Hrvatska voćarska zajednica. Više od 20 godina predsjednik je Udruge voćara i vinara Općine Sveti Marti na Muri.
-Voćarstvom se bavim od 1976. godine, dakle punih 45 godina. Najprije sam bio u Poljoprivrednom dobru Čakovec i vodio poslove oko formiranja prvog voćnjaka u Nedelišću: od izmjere, rigolanja i fine pripreme tla, do odabira sorti, sadnje i prve berbe. Tamo sam bio do 1988. godine, a onda sam došao ovamo, u Sveti martin na Muri, gdje sam vodio poljoprivrednu zadrugu do mirovine. U međuvremenu sam stvorio i vlastiti OPG i posvetio se voćarstvu, odnosno proizvodnji jabuka. To mi je i danas osnovni posao. Za prijatelje napravim i jabučni ocat, jabučnicu… Poznanike podučim kako se režu jabuke i druge voćne vrste… Uglavnom nije mi dosadno u mirovini. Radim koliko mogu, jer si sam rasporedim vrijeme. Uz to, uživam u svom poslu, posebno u proljeće, kad procvatu jabuke i u jesen kad se beru – priča Mladen s očitim zadovoljstvom na licu.
No, međimurskim voćarima, kao i drugima u Hrvatskoj, posljednjih godina nije lako. “Ubijaju” ih mraz, tuča i – uvoz!
-Od voćarstva bi se dalo lijepo živjeti da toga nema. Osiguranje voćnjaka je nekako najrealnije rješenje za mraz, mreže za tuču, ali najteže ide s rješavanjem problema oko nekotroliranog uvoza jabuka. Vidite, ovih dana u preizbornim kampanjama nitko ne govori o seljaku, o problemima voćara, vinara…, a od toga živimo. Svi naši poljoprivrednici sigurno će dati glas onome tko uspješno riješi ta tri problema: mraz, tuču i uvoz. Sada sve štete padaju na leđa nas koji se bavimo zemljom i onime što na njoj raste. To je posao pod otvorenim nebom i nikad ne znaš što će te zadesitit – kaže Mladen.
U Međimurju imamo oko 700 hektara voćnjaka, od čega 500 hektara privatnih. Svi ti vlasnici i ovog proljeća pretrpjeli su znatne štete od mraza, a vegetativna godina tek je započela. Svi su oni i prijavili štete, jer je župan Matija Posavec na vrijeme proglasio elementarnu nepogodu, kako bi država nadoknadila štetu. Ako će se ponoviti situacija iz prošle godine, kada je država isplatila mizernu naknadu, jasno je onda zašto neki od voćara razmišjlaju da posijeku voćnjak i posvete se drugim kulturama.
-Jako je teško kad čovjek uloži ogromna sredstva da formira voćnjak, a onda mu elmentarne nepogode sve unište. Treba od nečega preživjeti godinu dana, do slijedeće berbe. Možda i uspije, ako joj nebo bude naklonjeno. To je lutrija, a najveći zgodici su rijetki – kaže Mladen Dobranić.
Ipak, on ne odustaje. Voli svoj voćnjak, svoje jabuke, posebno starinske sorte, koje su u ovo vrijeme listanja najljepše. I tu mu je, među njima, najugodnije.