Svaki osmi umirovljenik unutar EU prostora nastavlja raditi i nakon što ode u starosnu mirovinu, a po državama udio zaposlenih umirovljenika kreće se od manje od dva posto u Rumunjskoj do 55 posto u Estoniji, piše Poslovni dnevnik.
Hrvatska, općenito, ulazi u red država gdje se premalo koristi starija radna snaga te je kod nas formalno zaposleno samo 42 posto populacije u dobi od 55 do 64 godine, za razliku od prosjeka EU od 60 posto, ili njemačkih više od 70 posto.
Nakon što odu u starosnu mirovinu, u Hrvatskoj pet posto umirovljenika nastavlja raditi, što je četvrti najniži udio zaposlenosti umirovljeničke populacije. Niži radni angažman umirovljenika imaju Španjolska, Grčka i Rumunjska! Pri vrhu su skandinavske i baltičke države gdje se posla i nakon formalnog umirovljenja ne odriče od 37 do 55 posto umirovljenika.
Motivi su, dakako različiti. Dok umirovljenici iz siromašnijih baltičkih država, slično kao i svaki drugi hrvatski, rade zato što moraju, Skandinavci rade jer im to pričinjava zadovoljstvo, bilo da ostaju na bivšim radnim mjestima ili pak mijenjaju radnu sredinu i vrstu zaposlenja.
Prema domaćim administrativnim izvorima u Hrvatskoj je na četiri sata formalno zaposleno 33 tisuće umirovljenika, što bi bilo 3,3 posto domaćeg umirovljeničkog korpusa. Eurostatova definicija zaposlenosti je šira jer uključuje ugovor o djelu, plaćanje u naravi i slično i po njoj dodatno radi i privređuje oko 55 tisuća hrvatskih umirovljenika.
Cijeli članak pročitajte klikom ovdje.