„Kantor Andrija Lesinger pisao je stihove i u zatvoru. Čovjek je to koji je uzdigao zborno pjevanje, ali i bio primjer kako treba živjeti domoljub, te mu Gorčenci trebaju biti zahvalni na svemu što je učinio za njih i ovo mjesto“, zaključio je prof. emeritus dr. Stjepan Hranjec na okruglom stolu povodom 100 godina od dolaska Andrije Lesingera u Goričan za kantora i ususret 100 godina Župnog zbora sv. Leonarda, koji se održao jučer navečer, 5. studenoga 2024. godine, u Multimedijalnoj dvorani Općine Goričan.
Dolaskom Andrije Lesingera za orguljaša u župu sv. Leonarda u Goričanu 1924. godine, s djelovanjem je započeo župni crkveni zbor koji djeluje i danas, učvršćujući bogatu glazbenu tradiciju pjevanja u Goričanu.
Početak okruglog stola započeo je glazbenim nastupom Crkvenog zbora župe svetog Leonarda, nakon čega je sve okupljene pozdravio načelnik Općine Goričan Emanuel Sinković.
– Sa zadovoljstvom mogu najaviti da, u suradnji s Maticom hrvatskom – ogrankom u Čakovcu, krećemo u izradu knjige povodom 100 godina od dolaska Andrije Lesingera u Goričan, koja će biti koncipirana u šest poglavlja, kako bismo se kasnije svi zajedno mogli ponositi ovom vrijednom ostavštinom, jer kažu da ono što nije zapisano niti ne vrijedi – rekao je načelnik Sinković i posebno pozdravio Crkveni zbor župe sv. Leonarda.
O Andriju Lesingeru, njegovom djelovanju i župnom zboru najviše je prof. emeritus dr. Stjepan Hranjec. Profesor Hranjec je kao prvo pohvalio župnika iz Goričana vlč. Josipa Drvoderića, ističući kako se na njegovu inicijativu u Goričanu dostojno obilježava Lenartovo, odnosno slavi dan zaštitnika župe sv. Leonarda.
Zatim je ispričao zanimljive detalje iz života Andrije Lesingera, naglasivši kako taj veliki čovjek zavrjeđuje pažnju ne samo kao osnivač župnog zbora i svog glazbenog djelovanja, već i zbog svog domoljubnog djelovanja.
Andrija Lesinger rođen je u Črečanu (župa Macinec) 28. studenoga 1902. godine. Otac i majka bili su mu ratari, a on je bio vrlo bistar đak, čiji talent je zapazio tadašnji župnik i predsjednik školskog odbora Ignacije Lipnjak, koji ga je poslao u orguljašku školu, gdje su se školovali i poznati kantori kao što su Ivan Mustač Kantor i Vinko Kos.
– Godine 1924. kantor Andrija dolazi u župu Goričan, gdje je odmah izazvao veliko zanimanje. Ubrzo je, 1925. godine, tu osnovao crkveni zbor od 60 pjevača i pjevačica. No, zapravo, zbor nije bio službeno osnovan već je jednostavno okupio članove koji su počeli pjevati, što je bilo još u svibnju 1924. godine – rekao je Lesinger.
Naglasio je kako je Lesinger uvježbavao zbor koji je pjevao poznate crkvene pjesme kao što su „Radujte se narodi“, „Kyrie Eleison“, „Marija se majka trudi“ itd., ali i poznate svjetovne, narodne kajkavske pjesme, svjedočeći pripadnost svom narodu i domovini. Andrija je i sam pisao pjesme i uglazbljivao ih, a jedna od njegovih popjevki je i „Patrona sv. Leonardu“. Zbor je nastupao i izvan svoje župe, , na nizu manifestacija, a prvi takav nastup bio mu je 1925. godine na Rokovu u Draškovcu.
Spomenuo je i kako se Andrija Lesinger oženio Marijom Antonić 1926. godine i kako njegovu bogatu glazbenu ostavštinu čini čak 520 popjevaka. No, nije sve bilo med i mlijeko u njegovom životu. Najteže mu je, istaknuo je Hranjec, bilo tijekom 2. svjetskog rata i mađarske okupacije.
Tada je, unatoč zabrani Mađara, na misama pjevao na hrvatskom jeziku, pa su ga nekoliko puta zatvorili i batinjali a dva puta je duže vrijeme proveo i u logoru! Unatoč svemu, nije se želio odreći hrvatskih pjesama, a župljani su pisali i peticiju da ga se pusti iz zatvora.
– Andrija Lesinger je pisao stihove i u zatvoru. Čovjek je to koji je uzdigao zborno pjevanje, ali i bio primjer kako treba živjeti domoljub, te mu Gorčenci trebaju biti zahvalni na svemu što je učinio za njih i ovo mjesto! – zaključio je prof. Hranjec.
Program okruglog stola, koji je svojim pjesmama obogatio Crkveni zbor župe sv. Leonarda, pod ravnanjem voditeljice i kantorice goričke župe Danijele Špoljarić, moderirao je župnik iz Goričana vlč. Josip Drvoderić, koji je rekao kako je župni zbor živi svjedok djelovanja velikog čovjeka Andrije Lesingera.
Vlč. Drvoderić je dodao i kako je Lesinger poticao suradnju vjernika iz Hrvatske i Slovenije, kako je bio i vrstan preparator, a ljubav prema pticama prenio je i na potomke. Istaknuo je i kako je Goričan bio vjerski uzor tadašnje Zagrebačke nadbiskupije, koja je bila nadređena međimurskim župama, te kako su članovi zbora plesali i narodne plesove.
– Doista, imamo se čime ponositi! Taj ponos bio je jezgra oko koje su se okupljale društvene i crkvene organizacije i zahvaljujući njemu ovdje se odvijao bogat društveni život i sačuvao se domoljubni duh! Zbor koji je osnovao Lesinger ponosno djeluje i danas, a nastale su još dvije skupine: dječji crkveni zbor Abba i ženska vokalna skupina Hosana – naglasio je vlč. Drvoderić.
Na kraju je prof. Višeslav Jaklin, kao predstavnik Varaždinske biskupije, održao predavanje o orguljama, istaknuvši među ostalim kako su 17. i 18. stoljeće bili zlatno doba orgulja, tog najvećeg instrumenta koji nikoga ne ostavlja ravnodušnim i kojeg je Mozart nazvao „kraljicom instrumenata“.
