U sklopu obilježavanja Dana Međimurske županije, 23. travnja u dvorani Zgrade Scheier u Čakovcu predstavljeni su rezultati istraživanja koja su prethodila izradi monografije o Međimurju. Monografija, koja će biti tiskana u Bibliotheci Murodravana Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu, predstavlja opsežan i interdisciplinaran rad na kojem je sudjelovalo niz hrvatskih stručnjaka. Istraživanja obuhvaćaju širok spektar tema, od najranijih tragova naseljenosti Međimurja pa sve do dolaska Althanna u posjed Čakovečkog vlastelinstva 1791. godine, a drugi svezak pokriva povijest regije do današnjih dana.
Monografija je rezultat zajedničkog rada stručnjaka iz različitih disciplina, a među autorima su, uz iskusne hrvatske stručnjake, i mlađi autori koji su svojim dosadašnjim radom dokazali sposobnost obrađivanja zahtjevnih tema. Među autorima su dr. sc. Branka Marciuš, koja je obradila prapovijesno razdoblje, staru povijest i antiku; Mirna Ladašić Turk, koja je istraživala srednjovjekovno školstvo i kulturne aspekte; Saša Vuković, koji je radio na temi srednjovjekovne crkvene organizacije; dr. sc. Anđelko Vlašić, koji je obradio osmansku ugrozu; Filip Šimunjak, koji se bavio obrambenim sustavom tijekom Zrinskih, te dr. sc. Nataša Štefanec, koja je istraživala gospodarske i društvene aspekte ranog novog vijeka. O svom doprinosu monografiji govorio je i Zoran Turk, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu, koji je obradio srednjovjekovni period.
Za autorice i autore monografije ovo je djelo vrijedno naslijeđe, ne samo za ljubitelje povijesti Međimurja, već i za buduće generacije. Rezultate istraživanja, koja su provedena u arhivima u Hrvatskoj, Budimpešti i Grazu, publici su predstavili Zoran Turk, Branka Marciuš i Nataša Štefanec.
Jedan od ključnih aspekata istraživanja bilo je ustupanje građe Muzeja Međimurja, koji je omogućio pristup bogatim arhivima i artefaktima, čime su istraživači stekli dublji uvid u povijest ovog kraja. Prvi pisani tragovi o Međimurju datiraju iz 1203. godine, što svjedoči o njegovoj kasnijoj dokumentaciji i dugoj povijesti. Geografski položaj Međimurja, omeđen rijekama Murom i Dravom, činio ga je prirodno zaštićenim i pogodnim za naseljavanje. Ove granice nisu samo štitile, već su omogućile razvoj poljoprivrede, koja je odigrala ključnu ulogu u gospodarskoj stabilnosti regije.
Jedan od najvažnijih arheoloških nalaza u Međimurju je amfora iz neolitika, pronađena u Domašincu, koja se smatra najstarijim takvim nalazom u ovom području. Također, rimski grad Halikan u Sv. Martinu na Muri svjedoči o važnosti Međimurja u antičkom razdoblju.
Počeci Međimurja, vezani uz vlastelinstvo, također su bili od iznimne važnosti za njegov razvoj. Vlastelinstvo je bilo izuzetno vrijedno zbog svojih prihoda, a poljoprivreda je bila temelj gospodarstva. Tadašnji vlastelini imali su cilj naseljavati ovo područje jer su plodni tereni i prirodne granice činili Međimurje idealnim za poljoprivrednu proizvodnju.
Monografija će pružati sveobuhvatan pogled na povijest Međimurja i njegovu ključnu ulogu kroz različite povijesne epohe, a prikazat će se značaj našeg kraja ne samo u prošlim vremenima, nego i u današnjem kontekstu.
