Da bi dostigli europski i svjetski vrh u kvaliteti vina, o čemu govori pedesetak najviših odličja osvojenih na sajmovima, izložbama i ocjenjivanjima vina širom svijeta, članovi obitelji Rajka Cmrečnjaka iz Svetog Urbana morali su unatrag trideset godina uložiti puno rada, sredstava i odricanja. Danas su najpoznatija i najuspješnija vinogradarska obitelj u Međimurju i među desetak najpoznatijih u Hrvatskoj.
-Sretan sam što smo supruga Marta i ja odgojili djecu koja idu našim stopama, a nadam se da će i unucima ovo biti dobra podloga da se nastave baviti vinogradarstvom i vinarstvom – kaže Rajko Cmrečnjak (65), dok razgovaramo u njihovoj prvoj rustikalno uređenoj kušani vina staroj tridesetak godina.
Sin Marko je ponekad samozatajan, ali svojim kreacijama vina i osvojenim medaljama, potvrdio se kao najbohek vinski stručnjak u ovom dijelu Hrvatske. Mlađa kćerka Anita ima afiniteta za knjigovodstvo, starija Petra za prodaju i turizam, a njezin suprug Danijel preuzeo je održavanje voznog parka. Vinarija Cmrečnjak je kolektiv od 12 stalno zaposlenih radnika, a daleko više ih radi na sezonskim poslovima. Podijelili su posao, ali kad se pokaže potreba, pomažu jedni drugima, pogotovo u vinogradu.
-Nije uvijek bilo tako. Na početku smo se bavili stočarstvom, kozarstvom, svinjogojstvom… Iz usluge sam drugima strojno obrađivao zemlju. Vinogradarstvo je bilo usputno. Moj otac Stjepan imao je par hektara vinograda i počeo je dobivati zlatne medalje za svoja vina u Podgorcima u Sloveniji. To nas je nagnalo da se ozbiljnije posvetimo tom poslu. Prekretnica je bila 1989. godina, kada je doajen vinogradarstva Franjo Lebar iz Železne Gore pozvao nas nekoliko vinogradara na sastanak da registriramo geografsko porijeklo vina. Tada su se, uz nas, profilirali i kolege Lovrec, Jakopić, Štampar, Jambrović. Stočni fond smo polako smanjivali, a površine vinograda povećavali. Godine 1993. registrirali smo tvrtku i opremili prvi podrum. I onda nam “Letina” nije na vrijeme isporučio bačve, pa smo morali čekati s berbom. I dogodilo se čudo. Zbog kasnije berbe vina su nam bila odlična, graševina vrhunska. Čim smo ih dali na tržište odmah nas je uočila struka, ali i šira javnost. Pozvan sam da s tri druga vinogradara iz Hrvatske i ekipom profesora s Fakulteta, posjetimo Gradišće i tamošnje vinare. Tom prilikom sam puno naučio o kvaliteti vina, opremi kušaonice, podrumarenju… – prisjeća se Rajko.
UVIJEK JE TEŽIO NAJVIŠOJ KVALITETI
Tada se uvjerio i da samo vrhunska mehanizacija u vinogradu i uvođenje najnovije tehnologije u njegovanju vina, daju najbolje rezultate. Već 1994. godine kupili su prvu pneumatsku prešu, godinu dana kasnije uveli hlađenje mošta i vina… U kušaonu je počelo dolaziti sve više kupaca, tu su se održavala razna druženja vinara, predavanja, seminari, pa i veselice… Glas o kvalitetnim Cmrečnjakovim vinima sve se više širio ovim dijelom Hrvatske. Danas prerađuju grožđe sa 35 hektara vinograda, od čega 28 u njihovom vlasništvu, a ostalo predaju kooperanti. Uredili su i opremili podrumski prostor veličine 1.200 četvornih metara s linijom vrhunske prerade: od kipanja grožđa do buteljiranja. Njihova vina njegovana na različite načine nalaze se u bocama sa 16 etiketa. Prednjače sauvignon, pušipel, sivi pinot, crni pinot, merlot i rizvanac te chardonnay, traminac, žuti muškat, graševina, rajnski rizling, silvanac zeleni…
-Da, zadnjih godina puno se pozornosti polaže u sortu pušipel, a na tržištu je, uz pušipel classic i još neke izvedenice, posebno tražen Pušipel Mađerka visoke kvalitete, koji je prije dvije godine na Decanteru u Londonu osvojio najviše odličje. Grožđe za to vino uzgajamo na izdvojenom položaju na poznatom Mađerkinom bregu – kaže Rajku, umirovljenik koji ni trenutka ne miruje.
NEKE SORTE ĆE NESTATI
Naravno, kao i u svakom poslu, tako i u vinogradarstvu ima problema. Smanjuju se površine pod vinogradima, a teška je i borba s gljivičnim bolestima vinove loze, žutice i eske. Zbog starosti vinogradara i nezainteresiranosti mladih da nastave taj odgovoran posao, vinogradi se krče i ne sade novi, a uz to moraju se krčiti i bolesni nasadi. Zato struka stalno poziva, posebno mr.sc. Milorad Šubić, magistar znanosti i diplomirani inženjer agronomije, pročelnik Poljoprivredne savjetodavne službe u podružnici Međimurske županije, da se vinogradari striktno drže naputaka o zaštiti. Posebno vikendaši.
-Zanimljivo je da je iz godine u godinu grožđa sve manje, a potražnja vina sve veća. Zato je cijena grožđa porasla, jer su porasli i troškovi uzgoja za 150 posto. Zato smo ponešto korigirali naše cijene, ali problema s plasmanom nemamo. Potrošači traže kvalitetu, koju su spremni i platiti. Razdoblje od 2015. do 2020. godine više se neće vratiti. Bilo je vrijeme kad se, zbog stabilnog tržišta, cijena vina nije mijenjala pet godina. Postoji i određeni nered na tržištu, jer bi i ugostitelji trebali “stati na loptu”. Uvijek je odnos cijene vina nas vinara i one u ugostiteljstvu bio 1 naprema 3. Sad je to ponegdje i 1 naprema 5 ili 6, a to nije dobro – kaže Rajko.
NAGRADE I PRIZNANJA ZA KVALITETU
-Međimurje ima budućnost u vinogradarstvu i vinarstvu. No, zbog promjene klime treba mijenjati i sortiment. Kod nas sada više nema “kiseliša”, nego moramo ranije brati da osiguramo vinu dovoljno kiseline. Istovremeno, što je nekad bilo nezamislivo, kod nas sada bez problema sazrijevaju crne sorte i upravo je budućnost u crnim vinima, koja su već sada među najboljima u Hrvatskoj – kaže Rajko, pa se vraćamo na početak razgovora.
-Nije mi žao ni trenutka uloženog vremena i truda u razvoj vinogradarstva. Marko zna, hoće i može. Iz godine u godinu, uz našu potporu, stvara sve kvalitetnija i osebujnija vina s njegovim potpisom. Osvaja medalje kamo god pošalje vina na ocjenjivanje. To me jako veseli. Evo, prije nekoliko dana na Kvarner International Wine Trophy 2025. u Vrbniku najbolje ocijenjeno vino regije Središnja bregovita Hrvatska redovne berbe bio je naš sauvignon, berba 2024. godine. A ocjenjivalo je 25 stručnjaka iz cijelog svijeta – ponosno kaže Rajko Cmrečnjak, najveći, najpoznatiji i najpriznatiji vinar i vinogradar u ovom dijelu Hrvatske.
Bravo cijeloj obitelji Cmrečnjak iz Svetog Urbana. I u zdravlje!
