Izbor za najboljeg mladog poljoprivrednika ili poljoprivrednicu, koji će predstavljati Hrvatsku na europskoj razini, ušao je u završnu fazu. Stručni ocjenjivački sud odabrao je 20 najboljih kandidata.
Među njima je i Samita Međimurec Ribič iz Donje Dubrave, mjesta na granici Međimurja i Podravine, na ušću Mure i Drave, a priču o njoj donosi Jutarnji list. Samita se udala s 20 godina, s 22 rodila kćer, a već s 23 godine otvorila je vlastiti OPG. Danas, njezino obiteljsko gospodarstvo uspješno posluje po principu prodaje na kućnom pragu.
Prije pokretanja OPG-a radila je kao krojačica – prvo u radionici svoje majke, a zatim u tekstilnoj tvrtki. U to su vrijeme ona i suprug Nenad, bravar po struci, živjeli od dvije skromne radničke plaće, ali željeli su više. Odlučili su se uz rad okušati u poljoprivredi i vidjeti kamo ih to može odvesti.
Kako se nitko iz njihove obitelji nije bavio zemljom, sve su učili sami, metodom pokušaja i pogrešaka. Jutarnji list piše da 15 godina kasnije, unatoč brojnim izazovima i teškom radu, Samita i njezina obitelj mogu reći da su uspjeli. Danas se bave uzgojem cvijeća za rezanje i jagoda, ali istražuju i druge kulture. Samita tržištu pristupa promišljeno – ako potražnja za jednim proizvodom opadne, spremna je prijeći na drugi, a kasnije mu se vratiti.
– Iz vrlo sam siromašne obitelji sam. Odrasla sam sa samohranom majkom Ljiljanom, šveljom, i bakom. Sadile su kukuruz i pšenicu kako bi dopunile kućni budžet, ali radilo se o vrlo malim količinama na maloj zemlji – kaže Samita za Jutarnji list.
Ideja za OPG rodila se, prisjeća se, jedne nedjelje dok su gledali poljoprivrednu emisiju. Zaključili su da bi i oni mogli pokušati nešto proizvoditi. Imali su vrt i odlučili ga iskoristiti. U prvom plasteniku – koji to zapravo nije ni bio, već tek improvizirani tunel – zasadili su sve i svašta: paprike, paradajz, krizanteme. No, kako sama kaže, to nije bilo uspješno jer nisu znali što rade.
– Htjeli smo vidjeti u čemu ćemo se pronaći jer nismo imali od koga učiti. Ništa od toga nije uspjelo – priznaje Samita.
Jutarnji list piše kako će Samita svakako zaokružiti proizvodnju. Kao primjer navodi jagode – višak daje konju koji ih probavi, a ono što uzme od zemlje, vraća natrag kroz prirodni ciklus. Planira otvoriti i kompostanu. U proizvodnom pogonu namjerava raditi kompote, pekmeze i preljeve za kolače, što je posebno traženo u slastičarnicama. Krenut će s jagodama, a kasnije kako život donese, jer u poljoprivredi nikad nema garancije – prošla godina bila joj je najgora, obilježena bolešću i neuspjelim urodom.
Prodaju jagoda organiziraju domaćinski – na početku sezone objave ponudu na Facebooku, kupci naruče, a jagode ih čekaju spakirane s njihovim imenom na stolu ispred cvjećarnice. Uvijek su to jagode ubrane istog jutra, jer Samita jamči da nikome neće prodati one koje su ubrane dan ranije. Ako nešto ostane navečer, dobije ih poni Bobi, a one koje počnu truliti – očiste, spakiraju i podijele ljudima za pekmez.
Cijeli članak pročitajte klikom ovdje.
