Dan antifašističke borbe je državni praznik u Republici Hrvatskoj koji se slavi 22. lipnja. Obilježava se u znak sjećanja na 22. lipnja 1941. kad je u šumi Brezovica kod Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred, posebno značajan i zbog toga što je ujedno i prva antihitlerovska postrojba u tadašnjoj okupiranoj Europi. Osnutak sisačkog odreda označio je početak organizirane narodnooslobodilačke borbe u Hrvatskoj, u kojoj je aktivno sudjelovalo više od 500.000 hrvatskih građana i građanki.
Dan antifašističke borbe Grad Prelog obilježio je polaganjem vijenca i paljenjem svijeća ispred Spomenika palim borcima, rada Luja Bezeredija, u parku Trg slobode u Prelogu. Cvijeće su položili i svijeće upalili saborski zastupnik i gradonačelnik Preloga Ljubomir Kolarek, predsjednik Skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina, predsjednik Gradskog vijeća Grada Preloga Dražen Novak, zamjenik gradonačelnika Zdravko Kvakan, vijećnici u Gradskom vijeću Grada Preloga te predstavnici mjesnih odbora i udruga s područja Preloga.
Počevši od Siska, antifašistički ustanak u Hrvatskoj razvijao se postupno, sa sve većim opredjeljenjem hrvatskog naroda za partizanski pokret. Za vrijeme II. svjetskog rata na području Hrvatske pod kontrolom antifašističkog pokreta Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH) obavljalo je vrhovnu zakonodavnu i izvršnu funkciju, da bi 1945. godine ZAVNOH prerastao u Narodni sabor Hrvatske. Tako je i tijekom narodnooslobodilačke borbe u Hrvatskoj očuvan povijesni kontinuitet hrvatskog državnog suvereniteta. Završetkom Drugoga svjetskog rata 1945. godine konstituirana je Narodna Republika Hrvatska kao federalna jedinica ondašnje Federativne Narodne Republike Jugoslavije koja je iz Drugog svjetskog rata izašla kao pobjednica na strani savezničkih snaga.
