U sklopu nacionalne manifestacije „Noć muzeja“, u Etno kući u Goričanu je jučer, 26. siječnja 2024. godine, održana konceptualno-edukativna izložba fotografija i predavanje pod nazivom “Dabar uz Muru” biologa i istraživača iz Čakovca Josipa Horvata Majzeka.
Kako većina posjetitelja nikad nije vidjela dabra uživo, ova „Noć muzeja“ bila im je prilika da pobliže vide te slatke njuškice i saznaju više o tome zašto su vrlo korisni za okoliš i zašto ih se nikako ne treba doživljavati kao prijetnju prirodi.
– Dapače, bez njih priroda ne može! Nažalost, ljudi su ih u 18. i 19. stoljeću istrijebili, no čovjek ih je ponovno vratio na ovo područje 1997. godine, kad ih je 29 jedinki pušteno na rijeci Dravi na Orešecu kod Legrada, dopremljenih iz Njemačke, te su se proširili na razne krajeve.
Josip Horvat Majzek dabrove proučava od 2005. godine, fotografirao ih je godinama te je sakupljao materijal za izložbu. O dabrovima je 2014. godine napisao i knjigu, a na ovoj izložbi u Goričanu predstavio je, kroz 35 fotografija velikog formata u boji, njihov zagonetni životni ciklus.
Dabrovi su, naglasio je Majzek, jedni od najinteligentnijih ako ne i najintligentije životinje nakon čovjeka. Oni su vrhunski inženjeri koji kroz jednu noć mogu izgraditi branu na nekom potoku, usmjere vodotok i naprave baru i cijeli jedan novi ekosustav od kojeg profitiraju svi stanovnici, i biljne i životinjske vrste, a da čovjek u to nije uložio ni cent.
Ono što zbunjuje ljude je zapravo činjenica da dabrovi ne spavaju zimski san, a kako su isključivo biljojedi i hrane se zeljastim biljem, zimi ruše drveća, primarno poradi trošenja zubi glodnjka, a ujedno jedu koru (kambij) i vrhove grančica drveća kako bi primili potrebne hranjive minerale i vitamine za preživljavanje. No, sav ostatak od drveta koriste kao građevinski materijal (brane, nastambe). Na mjestu gdje dabrovi poruše drva, jednog će dana izrasti nova drveća.
Njihovi prirodni neprijatelji u ovim krajevima, tj. njihovim mladuncima, su ogromni som ili štuka te orao štekavac koji polako nastanjuje naša područja i, nažalost, čovjek. Zanimljivo je da su i veliki “spavalice“ – u svojim nastambama borave i više od 12 sati dnevno. Također su i jedine životinje na četiri noge koje mogu hodati na dvije noge. Mužjak i ženka su doživotni partneri, nema rastave braka. Posjetitelji su na kraju izlaganja zaključili da su dabrovi vrlo korisni za naš ekosustav te će sad srušena drva zimi gledati drukčijim očima.
Izložbu je svečano otvorio načelnik Općine Goričan Emanuel Sinković u 18 sati, no ova „Noć muzeja“ bila je otvorena i preko dana za djecu, koja su, kao i mnogi odrasli, saznala zanimljive detalje o životu tih fascinantnih životinja.
– U skladu s ovogodišnjom temom „Noći muzeja“, „Muzeji i nova publika“, nastojali smo privući novu publiku kroz ponudu edukativnog sadržaja za sve uzraste – rekao je načelnik Emanuel Sinković.
Mještani Općine Goričan još jednom su pokazali veliko zajedništvo te zadovoljstvo ovom odlično organiziranom „Noći muzeja“.
