Obitelj Branović iz Orehovice posebna je iz više razloga. Prvo, napravili su svojevrsnu revoluciju u poljoprivredi kad su žitni kombajn prenamijenili za branje graha i žita istovremeno te su vjerojatno jedini međimurski poljoprivrednici koji strojno beru visoke sorte graha. Druga posebnost njihov je kvalitetan med te farma magaraca na otoku Pagu, odnosno proizvodnja magarećeg mlijeka!
Branovići su poljoprivredni biznis naslijedili od svojih predaka, koji su se bavili uzgojem krumpira, a danas uz krumpir proizvode i kukuruz, zob, ječam, bučino ulje i koštice te grah. Zanimljivo je da imaju dva OPG-a, jedan registriran u Orehovici, za koji su glavni otac Ranko i sin Mario, na kojeg je OPG sad i registriran, a drugi u Novalji na otoku Pagu, gdje je prije tri godine majka Natalija otvorila farmu magaraca, a gdje imaju i glavninu košnica. Tako kod njih možete kupiti i vrhunski med te magareće mlijeko.
Hrabar projekt: uzgoj starinskih, autohtonih sorti graha
Branovići danas obrađuju ukupno 25 hektara zemljišta u Orehovici, od čega oko 4 hektara graha. U uzgoju i proizvodnji glavni su supružnici Ranko i Natalija te njihov sin Mario, a kći Ivana uskoči prema potrebi. Isto tako po potrebi im pomogne i najmlađi sin, 12-godišnji Dario.
– Od graha uzgajamo starinske autohtone visoke sorte graha puter i zelinček, zatim trešnjevac te žohar ili bob, kojeg doduše ove godine nismo posadili jer nismo imali sjeme. Druge godine planiramo posaditi i visoki talijanski grah, čije sjeme ćemo nabaviti u Istri – priča nam Natalija, a njezin suprug Ranko objašnjava kako je pred njima bio veliki izazov.
– Grah sadimo već petu godinu, međutim još uvijek učimo. Jedan od problema je što te sorte graha sazriju kasno, u 10. ili 11. mjesecu, a tada često vremenski uvjeti ne dozvoljavaju njegovo branje jer ne smije biti kišovito vrijeme niti vlage u zraku. Na zemlji ne smije biti korova, a grah se mora i ručno okopavati.
Nadalje, grah se radi praktičnosti sadi zajedno s kukuruzom, međutim ne može ih se tretirati s istim sredstvima protiv nametnika jer ono što koristi kukuruzu, može šteniti ovom grahu i obrnuto, a agronomi u Hrvatskoj ni sami ne znaju kako tretirati ovaj suživot biljaka. Prve godine agronom nam je uništio urod neadekvatnim špricanjem – kaže Ranko.
Inovacija Ranka Branovića: strojno branje visokih sorti graha!
Natalija objašnjava kako je dakle sama proizvodnja ovih vrsta graha komplicirana i teška, a sjeme je preskupo da bi se postigla tržišna isplativost. Cijene graha inače su visoke jer se sve radilo ručno, od sadnje do branja, guljenja i sušenja. Međutim, za ovaj grah, ističu, nema konkurencije uvoza, a Ranko Branović napravio je inovaciju koja će im uvelike pomoći u proizvodnji: prenamijenio je kombajn za kukuruz ili pšenicu tako da istovremeno bere i grah. Tako je dokazao i skepticima da je moguće i strojno branje visokih sorti graha.
– Kad se kukuruz i grah naberu, sve je pomiješano, nakon čega ima puno posla. Prvo treba sve sušiti, pa vjetriti, zatim se u posebnom stroju odvaja kukuruz od graha, po boji i veličini, a na koncu se još i ručno prebire – objašnjava Natalija.
Grah prodaju na tržnicama i na kućnom pragu, a ove godine cijene graha iznose oko 40 kuna za sorte puter i zelenček te oko 30 kuna za trešnjevac.
Natalija u carstvu pčela i magaraca na otoku Pagu
Prije nekoliko godina, zbog Rankovih teškoća s astmom i bronhitisom, obitelj Branović je počela kupovati magareće mlijeko u Istri. Kasnije su od istog čovjeka kupili prvu magaricu i odlučili napraviti ranč s magarcima u Novalji na otoku Pagu, gdje je Natalija ionako provodila cijelo ljeto iznajmljujući apartmane. Tu je smještena i glavnina njihovih košnica, odnosno 150 njih.
Natalija tako dosta vremena provodi na Pagu, gdje brine za 14 magaraca, jednu mulu i pčelice. Njezin med je nedavno osvojio zlatnu diplomu za med od kadulje na ocjenjivanju meda u Vukovaru, a srebrne diplome osvojili su njezin kestenov i cvjetni med.
Na magarećoj farmi uvijek je veselo. Svaki magarac je čipiran i ima svoje ime, a Natalija ih zna nabrojati kao iz topa: Linda, Lili, Bingo, Grgo, Darkica, Dara, Darko, Dora, Dalibor, Meri, Rosita, Goga, Roki, Bingo junior te mula Olga.
– Rad sa životinjama me smiruje. Pčele osjećaju nervozu i njima treba ići samo ako si smiren. Osjećaju i promjene vremena. Magarci čim me vide, odmah riču, odnosno pozdravljaju me. Riječima ne mogu opisati koliko mi se vesele, koliko su to druželjubiva i društvena bića – priča Natalija, a objašnjava nam i više o magarećem mlijeku:
– Magareće mlijeko dobro je protiv bronhitisa, astme i alergija te pomaže u jačanju imuniteta. To mlijeko je dosta skupo i prodaje se u malim čašicama jer magarci se ne mogu musti kao krave. Po jednom dojenju može se uzeti maksimalno pola litre, a ali i to s oprezom i ne svaki dan. Svakako ne prije nego što mladunac navrši dva mjeseca ili više, ovisno o njegovom razvoju. Isto tako, ako mladunac iz nekog razloga ugine ili je magarica odvojena od njega, odmah će prestati s proizvodnjom mlijeka.
Magareće mlijeko Branovići najviše prodaju na području Zagreba, Rijeke te na Pagu, a mlijeko zamrzavaju i dostavljaju osobno prema narudžbi.
Na upit kako joj pada razdvojenosti od ostatka obitelji, Natalija kaže:
– U Novalji sam već tri godine, ali muž često dođe tu, a ja ovdje pomoći. Zimi sam češće u Orehovici, a ljeti, kad je i vrijeme turizma, u Novalji. Mlađi sin Dario je cijelo ljeto s nama na Pagu.
Želimo obitelji Branović puno sreće i uspjeha u daljnjem radu!