GUVERNER HNB-a Boris Vujčić izjavio je da se najavljeno ograničavanje kriterija kreditiranja uvodi preventivno, u kontekstu vrlo snažnog rasta potrošačkih kredita, kako se jednom u budućnosti, kada ekonomija i rast dohodaka uspore, mogućnost otplate dugova ne bi pogoršala, piše index.hr.
Hrvatska narodna banka (HNB) je jučer izvijestila da, radi očuvanja stabilnosti financijskog sustava, planira uvesti nove makrobonitetne mjere kojima ograničuje kriterije kreditiranja potrošača, pri čemu je cilj usporiti zaduživanje kućanstava, osobito u segmentu gotovinskih nenamjenskih kredita, te tako ublažiti rizike za potrošače i financijsku stabilnost.
Vujčić je u HNB-u izjavio novinarima da taj dokument ima namjeru uspostaviti minimalne kriterije za kreditiranje potrošača, kako u pogledu stambenih tako i gotovinskih potrošačkih kredita.
Nova pravila za kredite
Pritom se iznos novog zaduživanja potrošača ograničuje tako da pri odobravanju novoga kredita omjer mjesečne otplate ukupnog duga i dohotka ne smije biti veći od 45 posto za stambene kredite i 40 posto za gotovinske nenamjenske kredite.
Nadalje, omjer iznosa stambenoga kredita i vrijednosti nekretnine u zalogu ne smije biti veći od 90 posto. Dodatno, ročnost stambenih kredita se ograničuje na trideset, a nestambenih kredita na deset godina.
Kada je riječ o stambenim kreditima, banke će imati mogućnost da do 20 posto od ukupnog broja kredita odobre na osnovi drugih kriterija, temeljem vlastite procjene, dok se kod gotovinskih kredita to omogućava za do 10 posto ukupnog broja kredita. Pritom, naveli su danas iz HNB-a, iznimke pri odobravanju stambenih kredita u najvećoj mjeri se smiju primjenjivati za potrošače koji kreditom rješavaju svoje stambene potrebe.
Mjere stupaju na snagu 1. travnja
Ove mjere se upućuju u javnu raspravu, kazao je Vujčić, jer već duže vrijeme svjedočimo vrlo brzom rastu prvenstveno gotovinskih kredita, koji se u zadnje vrijeme dodatno ubrzao. Naime, godišnja stopa rasta gotovinskih nenamjenskih kredita ubrzala je s 3.6 posto krajem 2022. na 15.9 posto krajem 2024. Mjesečna vrijednost tih odobrenih kredita se trenutno kreće od 300 do 350 milijuna eura, naveo je Vujčić.
“Ovo je preventivna mjera kako u budućnosti, kada ekonomija i rast dohodaka uspore, ne bismo došli u situaciju da se mogućnost otplate dugova pogorša. Povijest nas je naučila da je bitno imati ovakve vrste makroprudencijalnih mjera kako bismo buduću krizu ili usporavanje ekonomije mogli lakše prebroditi”, izjavio je Vujčić.
Podsjetio je i na razdoblje 2009. i 2010. godine, kada je financijska kriza izbjegnuta upravo zbog pravovremenog usporavanja rasta kreditne aktivnosti, koja je u to vrijeme bila znatno viša. Rekao je i da bi ova mjera trebala djelovati i antiinflatorno jer će “hladiti” potražnju, odnosno osobnu potrošnju koja snažno raste, pa tako doprinosi i rastu cijena.
Mjere bi na snagu trebale stupiti 1. travnja, a po Vujčićevim riječima, sigurno će biti dugotrajnije, no to ne znači da se u budućnosti neće mijenjati, bilo u smjeru dodatnog zatezanja ili pak popuštanja. “No, jednom kada se uvedu takozvane makroprudencijalne mjere, one su tu da neko vrijeme budu prisutne i da vidimo rezultate koje će polučiti”, pojasnio je.
Eventualne promjene će osjetiti samo oni koji će tek uzimati kredit, iako i tu za većinu neće biti promjena jer se većina kredita odobrava u okviru ovakvih uvjeta. Manjina kredita, pak, u ovom trenutku je bila odobrena uz labavije uvjete, rekao je guverner.