U Hrvatskoj se prognozira stopa inflacije od 6,5 posto u 2023. i 1,6 posto u 2024. godini. S 10,7 posto u 2022. godini Hrvatska je po stopi inflacije bila iznad prosjeka euro zone (8,4) i EU (9,2), piše Večernji list.
Europska unija i euro zona izbjegle su tehničku recesiju, koja se ranije predviđala, zaključuje Europska komisija u danas objavljenim zimskim ekonomskim prognozama. U hrvatskoj se očekuje rast BDP-a za 1,2 u 2023. i 1,9 posto u 2024., što je bolje od ranije prognoziranih 1 u ovoj i 1,7 posto u idućoj godini. Sve to nakon što je hrvatski BDP u 2022. rastao bolje od očekivanog: 6,3 posto (dok je Komisija ranije predviđala 6 posto).
Ipak, u dokumentu Komisije kaže se da tehnička recesija u Hrvatskoj nije isključena nakon što je treći kvartal u 2022. bio u padu za 0,4 posto, a u četvrtom kvartalu “pomiješani signali ukazuju na široku stagnaciju, iako tehnička recesija ne može biti isključena”. Tehnička recesija znači dva uzastopna kvartala u kojima pada BDP.
Iako je ova zimska ekonomska prognoza pozitivna vijest za cijelu Europu – jer se očekivana tehnička recesija ne događa, a stopa inflacije, iako i dalje visoka, krenula je silaznom putanjom – iz Komisije upozoravaju da veliki izazovi i dalje postoje. Silazna putanja stope inflacije događa se ponajviše zbog smanjenja inflatornih pritisaka oko energenata. Gledano bez toga, temeljna inflacija još nije dosegla vrhunac. Što znači da inflacija i dalje narušava kupovnu moć kućanstava, i donosi oštriju monetarnu politiku.
U Hrvatskoj se prognozira stopa inflacije od 6,5 posto u 2023. i 1,6 posto u 2024. godini. S 10,7 posto u 2022. godini Hrvatska je po stopi inflacije bila iznad prosjeka euro zone (8,4) i EU (9,2). Deset država bilježi višu stopu inflacije u prošloj godini (višu nego Hrvatska). Prognozirana inflacija u euro zoni u 2023. sada je 5,6 posto, u 2024. 2,5 posto, javlja Večernji list.