Prema optužnici, tereti ih se da su spomenuta djela počinili od prosinca 2020. do veljače 2022., a EPPO navodi da su mito primali, odnosno davali, kako bi trgovali utjecajem
Istraga koju je Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) u listopadu lani pokrenuo protiv Roberta Gotića, predsjednika uprave GK grupe i istaknutog člana HDZ-a i Miroslava Šaravanje, vlasnika tvrtke Sokol Vinkovci, sada je okončana podizanjem optužnice. EPPO njih dvojicu tereti zbog primanja i davanja mita te zbog trgovine utjecajem, a vezano za radove na sanaciji jame za odlaganje otpada Sovjak.
Prema optužnici, tereti ih se da su spomenuta djela počinili od prosinca 2020. do veljače 2022. a EPPO navodi da su mito primali, odnosno davali, kako bi trgovali utjecajem. Šaravanja se tereti da je Gotiću “pomogao” oko njegovih poslovnih aktivnosti, a ovaj mu je za uzvrat, navodi EPPO, pristao platiti određeni novčani iznos. EPPO tereti Šaravanju da je koristio, svoj utjecaj i veze u određenim trgovačkim društvima i financijskim institucijama kako bi osigurao svu potrebnu pomoć Gotiću i njegovoj tvrtki kod relevantnih poslovnih subjekata i institucija.
Cilj je bio da Gotićeva tvrtka dobije određeni posao, za što je, tvrdi EPPO, Gotić pristao Šaravanji dati mito od 130.000 eura (990.000 kuna). Mito mu je isplaćeno u tri navrata. Gotić je, inače, predvodio zajednicu ponuditelja u prijavi na javni postupak za “Projektiranje i izvođenje radova sanacije jame Sovjak”, čija je ukupna vrijednost bila viša od 44 milijuna eura (337.000.000,00 kuna) s PDV-om. Od tog iznosa 85 % bilo je sufinancirano iz Kohezijskog fonda Europske unije, a EPPO u optužnici navodi da je Šaravanja osigurao da Gotićeve tvrtke dobiju posao i da se taj posao neometano odvija.
Osim toga, tereti ga se i da mu pomagao u rješavanju problema koji su se pojavili u fazi provedbe projekta. EPPO navodi i da je Gotić od Šaravanje tražio i da se pobrine da njegova tvrtka od banke dobije odobrenje zatraženog kreditnog okvira jer je Gotić trebao osigurati nastavak svojih poslovnih aktivnosti vezanih uz druge poslove. EPPO je tražio i blokadu nepripadno stečene imovinske koristi.
Inače, da bi moglo biti problema sa sanacijom jame Sovjak pisalo se još 2022. kada je Gotić uhićen zbog afere Varkom, jer su tada istražitelji izuzeli i dokumentaciju iz Fonda za zaštitu okoliša. Gotićeva tvrtka je taj posao dobila nakon što je prvotni natječaj poništen i tada je ponuda konzorcija kojeg je Gotićeva tvrtka predvodila ocijenjena jedinom valjanom. Sovjak je inače krška vrtača u Viškovu kod Rijeke u koju je godinama bacan otpada, pa se smatra da u njoj ima između 150 i 250 kubika industrijskog otpada. Pripremni radovi prve etape sanacije na jami Sovjak počeli su početkom kolovoza, a cijeli posao sanacije trebao bi biti završeni do 2026.
Protiv Gotića, EPPO vodi istragu i u aferi Varkom, a osim njega u tom su slučaju još osumnjičeni i Željko Bunić i Stjepan Ptiček. EPPO ih sumnjiči da su namještali tko će dobiti posao oko projekta čija je vrijednost prvobitno procijenjena na 178 milijuna kuna (23,7 milijuna eura), a sufinanciran je iz Kohezijskog fonda Europske unije. – prenosi Večernji list
