Zoran Aralica s Ekonomskog instituta za N1 komentirao je situaciju u Ini. Kaže da je Hrvatska u tranziciji u proteklih 30 godina u procesu liberalizacije, ali kad se promatraju “institucionalne varijable poput korporativnog upravljanja i inovacijski sustavi, postoje deficiti u sistemskim stvarima u razvoju institucija u posljednjih 30 godina”.
“I tim deficitima se nikad nije ozbiljno pristupalo. Više se govori o njima u zadnje vrijeme, no što se tiče samog upravljanja poduzećima o tome se jako malo govori u javnosti, a onda automatski i u politici. Politiku moramo shvatiti da ljudi koji upravljaju državom vole prikrivati stanje. Ako nema pritiska javnsoti, nitko te ne pita, nećeš potezati to pitanje”, rekao je Aralica.
Kakva jesen i zima čekaju Europu, a samim time i Hrvatsku?
“Europi ne ide u prilog da su izazovi bitno drugačiji u odnosu na druga dva vodeća svjetska tržišta – SAD i Kinu. Europi stvaranje novih dodatnih vrijednosti ugrožava cijena energetike. Nije samo pitanje toga hoćemo li samo dizati kamatne stope, stabilizirati inflaciju, to je varijabla koja više dolazi sa strane ponude, gdje nije moguće predvidjeti smirivanje tih cijena, a ulaze u bilo koju branšu. Sve to pojačava dozu straha da ulazimo u negativnu spiralu događaja koja bi se odnosila na zadržavanje visoke inflacije i približavanje prema nultim stopama rasta, odnosno recesiji”, komentirao je Aralica.
“Najizgledniji scenarij je da cijena energetike se sigurno neće stabilizirati do prve polovice iduće godine, što automatski generira dosta negativnosti. Sve prognoze koje idu za njemačko gospodarstvo su negativne, a Njemačka je važan partner za Hrvatsku. Od ta tri glavna tržišta – Njemačka, SAD, Kina, Hrvatska najviše ovisi o toj njemačkoj tvornici i svi ti negativni impulsi tjeraju Hrvatsku prema nižim stopama, prema negativnom scenariju. Mislim da će scenarij bit negativniji u odnosu na percepciju koja je sada, ali neće biti skroz crn, skroz dramatičan”, rekao je Aralica.