Pred kratko vrijeme u danima berbe grožđa u Međimurju na imanju Vinarije Lovrec u Svetom Urbanu u Međimurju održani su Dani ekoloških vinograda, a mi smo nakon što su ‘ugašena svjetla pozornice’ porazgovarali s Krešimirom Lovrecom , sinom najpoznatijeg međimurskog vinara i vinskog viteza profesora Franje Lovreca, kako bi smo doznali pojedinosti o ovom načinu bavljenja vinogradarstvom i vinarstvom. Jer, istina je kako se u Međimurju, a još manje u ostatku Hrvatske jako malo ljudi bavi ekološkim uzgojem grožđa i vina. U Međimurju tri-četiri, najviše, kao i biodinamičkim uzgojem. A Lovrecovi su vrh vrhova jer oni sve što imaju i posjeduju, stvaraju i stvore jeste ekološko. Stoga je naše prvo pitanje Krešimiru, što ili kakav je to ekološki uzgoj vinograda i potom ekološko vino?
Razlika je u ekološkom i biodinamičkom uzgoju
-Pa gledajte, puno ljudi miješaju ili imaju krivo mišljenje te jednakim smatraju ekološki uzgoj i biodinamički, a to nije isto. Gledajte Ekološki uzgoj znači sve što se radi, koristi stvori u potpunosti je prirodno, dakle nema nikakvih kemijskih sastojaka ili pripravaka. I Europska unija provodi zelenu politiku a mi smo tu dosljedni. Naime, i prije II. svjetskog rata i odmah po njegovom završetku ljudi su živjeli i uzgajali bez persticida te mineralnih gnojiva. Samo prirodna sredstva koriste se, odnosno mi ih koristimo u našim vinogradima, pa eto na takav način mi smo se u potpunosti riješili američkog cvrćka. Mi se pridržavamo određenih pravila, a prvo je maknuti herbicide iz uporabe ili iz naših vinograda. Puno dajemo na mehaničku obradu što je rezultirao time da smo se riješili mnogih ‘novih’ dračeva iz vinograda i ponovno su njihovo mjesto zaposjeli, kamilica, metvica, djeteline i drugo bilje, a i u vinograd su se vratili zečevi divlji i druge životinje. Herbicidi su veliko zlo i desetke godina truju zemlju. Osamdesetak bolesti napada vinove trsove, a peronospora i pepelnica su u našem kraju najopasnije, ali mi smo ih se riješili, tretirajući protiv njih s kalifornijskom juhom koja nastaje kuhanjem sumpora i vapna i bordoškom juhom koje nisu kemijski pripravci i mogu reći kako u našim vinogradima nemamo peronosporu, kao niti mnoge druge bolesti.
Grožđe je sto posto zdravo, a prinosi idealni
-Kako tlo činite plodnim, odnosno čime gnojite vaše trsove i kako tlo obrađujete, dalje pitamo Krešu? – Da, vrlo snažan naglasak dajemo na gnojenje, a za to koristima prirodni stajski gnoj, koji više nije da se razbacuje vilama nego su to peleti koji su novi način za stvaranje humusa kojim obogaćujemo tlo. Takav način gnojenja rezultira prosječnim, a puno puta i nadprosječnim prinosima, te vrhunskim i kvalitetnim vinima. Istina, ovakav način uzgoja ili proizvodnje iziskuje jako puno ručnog rada, te razni strojevi i naprave koje zamjenjuju radnike. Ja to nazivam radno intenzivan posao. Na kraju svega dobivamo sto posto (100%) zdravo grožđe, a berbu obavljamo strojno. To zvuči kao kolizija, međutim stroj bere samo prvu klasu bobica iz kojih dobivamo vina za buteljiranje. Sve ispod toga ne beremo nego ostavljamo na trsovima te koristimo za miješano vino. Naravno ima tu i minusa jer stroj ne pobere oko stupova i teško se kreće po strmim položajima. Ovdje ću reći kako su nam prinosi 2 kilograma po trsu, dakle jednako kao i kod intenzivnog uzgoja čime pobijamo tezu ili mišljenja kako se ekološkim uzgojem gubi na količinama.
Decanter za naše ekološko vino
-Kada ste počeli stvarati ekološka vina i kako ste se odlučili na ovakav, u naravi prirodan i tradicijski način, ali danas vrlo rijedak. Barem još uvijek ili za sada?- Od 2019. godine sva naš vina su ekološka, odnosno danas u našim podrumima i skladištima nema drugih vina osim ekoloških. Pinot sivi 2021. naše je prvo ekološko vino koje smo plasirali na tržište, nakon što smo ga tri godine promatrali i složili za tržište. Evo, sada smo dobili i srebrni Decanter za naše ekološko vino, što je jako lijepo za nas, ali i za potrošače. Naša vina su iskrena, prirodna i s pečatom godišta, ne retuširana, a najbolje ih je upoznati na izvorištu, dakle u našoj kušaonici vina. Naravno kupiti ih se može kod nas i našoj vinoteci u Varaždinu, a potpuno uživati kod naših kupaca-ugostitelja. Od 2015. godine smo puno radili i određivali koje sorte možemo kvalitetno ekološki odraditi i onda smo 2019. i narednih godina kao ekološka vina stvorili; sauvignon, zeleni silvanac, rajnski rizling, sivi pinot, pušipel, muškat žuti i traminac mirisavi.
Dubrovačko područje je naše tržište
-Tko su kupci ili potrošači vaših ‘skupih’ vina? – Nije Zagreb, ako ste mislili na tržište koje troši najviše međimurskih vina premda nam nije nezanemarivo. Naše tržište je Južna Dalmacija koju posjećuju strani i bogatiji turisti koji prepoznaju kvalitetu koju i žele platiti. Naša ekološka vina odlično se sljubljuju s dalmatinskim skupim jelima što turiste čini zadovoljnima, a nama donosi zaradu. Probili smo se na tržišta u Austriji i Švicarskoj gdje su naša ekološka vina jako cijenjena. Mi i dalje težimo imati još bolja vina, koja moraju i biti će potpuno prirodna, bez enologije, što iziskuje strogo pridržavanje pravila i ne smije biti nikakvih pogrješaka. Stoga ili zato idemo u nova ulaganja, a prvo će biti postavljanje zaštitnih mreža u vinograde, protiv tuče ili grada, koji ovdje znaju često puta napraviti štete. U Austriji smo našli izrazito kvalitetnog dobavljača trsova koji na dostavlja samo sve zdrave trsove, a kod njih ćemo uzeti i mreže. Na kraju, vjerujem kako je budućnost međimurskih i hrvatskih vina u ekološkom uzgoju vinograda i stvaranju ekoloških vina i pozivam kolege vinogradare kao i one koji to žele postati, da se odluče na ekološku proizvodnju. Za zdrav život i veselje konzumenata. Mi pak možemo s puno žara i sigurnosti Lovrecova ekološka vina preporučiti našim čitateljima, koji su sigurno poznavatelji vina.
