Više od 4000 djece dobilo je ove godine odgodu upisa u prvi razred zbog psihofizičke nezrelosti, loše grafomotorike, izostanka potrebnih govorno-jezičnih vještina…, piše Večernji list.
Ponukalo je to stručnjake da se okupe na panelu “Kako kretanje potiče motoričke i kognitivne vještine kod djece” na zagrebačkom Kineziološkom fakultetu. Među njima je bio i dr. sc. Josip Burušić, voditelj Centra za istraživanje znanja, obrazovanja i ljudskog kapitala Instituta Ivo Pilar i posebni savjetnik ministra obrazovanja te jedan od autora cjelodnevne škole.
S njim smo razgovarali o razlozima povećanja udjela djece s odgodom upisa u školu, o važnosti kretanja za djecu te promjenama u školskom sustavu. Burušić ističe da je prijevremeno oslobođenje od upisa u prvi razred osnovne škole regulirani postupak u kojem sudjeluju stručnjaci u školi, izvan škole i roditelji.
– Javnost polazi od toga da bi se svako dijete trebalo upisati bez odgode jer je najbolje za dijete da je s vršnjacima u školi. Unutar brojki od deset posto djece godišnje s odgodom upisa u prvi razred nije moguće jednoznačno za svu djecu pripisati iste razloge odgode. Na temelju procjene stručnjaka određena djeca neće napredovati u mjeri u kojoj bi trebala i za njih je bolja odgoda i zasigurno je njih najviše među onima koji su dobili odgodu upisa u školu. Sustav bi trebao znatno više poraditi na tomu da se svoj djeci osigura pripremna godina vrtića, na čemu se sada intenzivno radi putem reformi, te razvojni, školski i rehabilitacijski programi za djecu s odgodom. Godina odgode nije godina u kojoj dijete čeka doma sljedeću da bi se ponovno provjerilo je li zrelo i spremno za polazak. To je godina u kojoj se treba intenzivno raditi s djetetom da bi ga se pripremilo za polazak u prvi razred, što je danas prilično manjkavo. Nužna je i detaljnija analiza o tome koliko se na zahtjev roditelja donose i odluke o odgodi, koje se mogu temeljiti na iskustvima kako starija djeca pri polasku u školu lakše svladavaju školske izazove. Nije dobro ni da djeca zbog tog roditeljskog uvjerenja kasnije kreću u školu jer će im, ako su zrelija od vršnjaka, biti dosadno na nastavi. Sustav će morati raditi i na velikim promjenama u razrednoj nastavi unutar koje će se uskladiti prijelaz iz vrtića u škole, učiniti promjene vezano uz opravdanost postojanja nastavnih predmeta u početnim razredima škole, ocjenjivanja i sličnih praksi, koje utječu na povećanje broja odgoda upisa – kaže Burušić.
– Istinski zvuči nevjerojatno podatak da toliko učenika koje upisno povjerenstvo pregledalo i procijenilo te su krenuli normalno školu, pada prvi razred. Među njima je zasigurno velik broj učenika s dugotrajnim bolestima i izostancima, pa i razlozima socijalne prirode, te se procijenilo da je bolje za dijete da ponavlja razred. Jednostavno je teško pristati na to da je neko dijete palo prvi razred jer nije naučilo pisati? Nešto je tu krivo i zahtijeva žurne promjene. Unutar reformi cjelodnevne škole s razlogom se stavlja naglasak na potporu učenicima i više vremena za rad s njima kako bi se u razrednoj nastavi riješili i ovi izazovi – govori Burušić i dodaje da se razmatra prijedlog da se djecu u razrednoj nastavi ne ocjenjuje.
Cijeli članak pročitajte klikom ovdje.