Popularan hrvatski pisac knjiga o samopomoći, diplomirani sociolog, kolumnist, predavač i televizijski voditelj Bruno Šimleša, autor devet knjiga iz popularne psihologije i duhovnosti te jedne zbirke pjesama, posjetio je u petak, 22. listopada 2021. godine, Knjižnicu i čitaonicu u Goričanu, gdje je oduševio posjetitelje svojim izjavama i potaknuo ih na razmišljanje.
Ovo je prvi posjet Brune Šimleše toj knjižnici, u kojoj se okupilo 50-ak njegovih fanova, glavnina žena, ali i pokoji muškarac, iz Goričana i okolnih naselja, a pričao je o svojem radu i knjigama, koje su se tom prilikom mogle i kupiti u knjižnici po akcijskim cijenama.
Ako ste čitali neke od njegovih knjiga, kao što su, najčitanije, „Škola života“ i „Ljubavologija“, ili možda „Kako zavoljeti sebe“, „Umjetnost života“ ili „Istine i laži o ljubavi“, shvatili ste da na jednostavan način daje korisne i primjenjive savjete o na temu odnosa prema sebi, muško-ženskih odnosa, odgoja djece, sreće… Donosimo vam nekoliko njegovih najupečatljivijih izjava s promocije.
– Puno sam razgovarao s ljudima o raznim stvarima i jedna od tema o kojoj smo uvijek razgovarali bila je razvijanje ljubavi prema sebi, što je i glavna tema moje knjige „Kako zavoljeti sebe“ koja je nastala na temelju tečaja koji sam držao dok mi je bilo 23 godine.
– Ne možemo postati psihološki zrela bića dok ne prihvatimo što jesmo i što nismo dobili od svojih roditelja.
– Kad god sam pitao druge da mi kažu nešto lijepo o sebi, bilo koju svoju lijepu karakteristiku ili vrlinu, nešto na što su ponosni, uglavnom je nastajao ‘Homer Simpson trenutak’: Hm…. – ljudima je trebalo jako puno vremena da se uopće sjete što bi to moglo biti, a zatim su to govorili bez emocija, kao da nabrajaju što će kupiti na placu, kao da govore o nečemu što se njih ne tiče. No, kad sam ih pitao o problemima, cijeli su se aktivirali.
– Jedna od mojih glavnih preporuka, da biste zdravo voljeli sebe, jest da zdravo cijenite ono što jeste i svoje prednosti te da ih više ne doživljavate zdravo za gotovo… Uzimati svoje vrline zdravo za gotovo doista je grijeh.
– Žene su mnogo strože prema sebi od muškaraca. Primjerice, žene ako imaju šest lijepih karakteristika i tri loše, one će provesti razmišljajući o te tri mane nego o šest lijepih vrlina. Muškarci, čak i da imaju samo tri lijepe i šest loših karakteristika, i dalje bi razmišljali o tim lijepima. Ma kakve mane, vidi ove tri, ja sam kralj, čovječe! Taj trend možemo primijetiti uvijek kad stavimo 100 žena i 100 muškaraca, bez obzira kakvog su obrazovanja, u prostoriju i testiramo ih.
– Generalizacija je odraz intelektualne lijenosti.
– Ako išta zapamtite od današnjeg susreta je da se pokušate prema svojem srcu odnositi s malo više poštovanja. Pokušajte barem neke svoje vrline dosita osjetiti sa što je više moguće ponosa i zahvalnosti!
– Vrline dijelim u tri kategorije: ono što već jeste, ono što se aktivno trudite biti i ono u čemu uživate. Razmišljajte o jednoj o tim vrlinama, odnosno svojoj unutarnjoj ljepoti, i uživajte u tom osjećaju. Pokušajte redovito podsjećati svoje srce na svoju ljepotu. Vježbajte svaki dan prepoznati svoju ljepotu, to je temelj pozitivne psihologije.
– Neke emocije su društveno prihvatljivije za muškarce, a manje za žene. Tradicionalno, uče nas da muškarci ne smiju plakati, a da je ljutnja u redu… Tako kad se muškarac ljuti, on je frajer, a kad žena viče, ona ispada histeričnom, izvan kontrole i sl. Kad je muškarac tužan, on dobiva razne nezahvalne nadimke. To međutim nije ispravno, i žene imaju pravo na ljutnju. Ja mislim da je u redu da je žena ljuta, a muškarac tužan.
– Muškarci uglavnom imaju problema sa svijetom emocija, jer su ih odmalena učili da nije u redu izražavati emocije. U prosjeku, muškarci su puno manje emocionalno inteligentniji i imaju manje bogat emocionalni svijet od žena. Njih emocije zbunjuju. Nije da muškarci ne žele reći što osjećaju, već ne znaju. Zamislite da je emocija razvijena kao grožđica, ili grozd… E pa, kod muškaraca su emocije često kao grožđice.
Kad dijete zaplače, samo ga zagrlite i utješite, nemojte mu govoriti „Nije to ništa“ ili „Nemoj plakati“.
Ako niste pročitali njegov intervju za Medjimurski.hr, možete ga vidjeti ovdje.