Udruga ekonomista Međimurja, koja je prošle godine obilježila svoju 70. obljetnicu, danas je u Čakovcu ugostila guvernera Hrvatske narodne banke Borisa Vujčića. Uoči predavanja koje je održao u Dvorani Scheier Vujčić je posjetio Ekonomsku i trgovačku školu Čakovec gdje ga je ravnateljica Bosiljka Vinković Kukolić upoznala sa stoljetnom poviješću ove obrazovne institucije. Obišao je i učenike na satu Bankarstva i računovodstva. Tom prigodom dogovorena je i suradnja koja će polaznicima škole omogućiti stjecanje novih spoznaja i u samom HNB-u kako bi nastavili tragom svojih prethodnika koji su danas ugledni ekonomisti. Ujedno će stručnjaci HNB-a za njih održavati i tematska predavanja na kojima će se govoriti o raznim financijskim i drugim ekonomskim temama.
Dio učenika danas je posjetio i već spomenuto Vujčićevo predavanje na kojem je, nakon pozdravne riječi predsjednice Udruga ekonomista Međimurja Dušanke Novak, govorio o pripremama i samom ulasku Hrvatske u eurozonu te drugim aktualnostima. Po završetku predavanja za naš je portal komentirao smatra li taj proces pozitivnim i uspješnim.
– Gledano s tehničke strane, naš je ulazak u eurozonu prošao izvrsno, čak i bolje nego što smo mogli očekivati, jer gotovo da nije bilo nikakvih problema koje bi osjetili klijenti, bilo građani, bilo firme. Iskustva drugih zemalja ukazala su nam gdje bi se mogli pojaviti problemi, primjerice sve banke su unutar 24 sata morale migrirati sve baze podataka u sustavima s kune na euro, ali se ništa negativno nije dogodilo. Svi sustavi, od mobilnog i internetskog bankarstva do bankomata, su dobro funkcionirali i uistinu nismo imali ozbiljnijih pritužbi.
Gledano kroz prizmu ekonomskih koristi mi te benefite osjećamo još od ranije. Tako smo već po ulasku u tečajni mehanizam 2020.godine iskoristili swap aranžman s Europskom središnjom bankom koji nam je bitno pomogao na vrhuncu pandemijske krize kada je HNB u nepuna tri tjedna intervenirao na tržištu s 3 milijarde eura. Prošle godine, nakon početka agresije na Ukrajinu, za razliku od zemalja koje nisu u eurozoni i osjetile su snažan pritisak na tečajnom i tržištu javnog duga, mi takvih problema nismo imali. Jednako tako naše su kamatne stope za kredite građanima na razini eurozone, a one članice EU koji se nisu odlučile za ovaj put imaju znatno više kamate i bitno lošije uvjete zaduživanja građana, poduzeća, pa i same države.
Sada su vidljive i koristi za brojne firme koje su izvozno orijentirane poput vaših ovdje u Međimurju, jer su im transakcijski troškovi znatno smanjeni što značajno pojednostavljuje poslovanje i bitno smanjuje ukupne troškove. Već ove godine sigurno će se osjetiti pozitivne posljedice ovog procesa i u turizmu.
U svom izlaganju Vujčić je naveo kako Hrvatska od ulaska u Europsku uniju kontinuirano ostvaruje trgovinski suficit i smanjuje javni dug.
– Hrvatska je do ulaska u Europsku uniju kontinuirano bila u deficitu, ali od 2013.godine postali smo zemlja koja više izvozi nego uvozi. Ponekad to u javnosti nije dovoljno percipirano, jer nam je u glavi ostao onaj stari model koji je bio nepovoljan za nas. Promjena tog trenda omogućila je da Hrvatska akumulira velike međunarodne pričuve cijelo ovo vrijeme, s obzirom da smo stalno imali veći priljev deviza. Zbog toga je i veći pritisak bio na jačanje tečaja kune nego na njeno slabljenje, tako da je HNB svojim intervencijama sprječavao da kuna ojača, a ne oslabi.
Vujčić je pozitivno ocjenu i netom završeni proces upisa državnih obveznica.
– Mislim da se radi o uspješnom projektu i to će sigurno pomoći državi u planu zaduživanja za ovu godinu. Ujedno omogućuje građanima da dobiju određeni prinos na svoja sredstva.
