Područje cijelog Međimurja stoljećima je bilo pod rimskom upravom, a jedno od bitnijih naselja nalazilo se na sjeveru, uz rijeku Muru, gdje danas stoji Sveti Martin na Muri. To naselje nosilo je ime Halicanum.
Petra Novinščak, ravnateljica OŠ Sveti Martin na Muri i profesorica povijesti po struci, dobro je upoznata s nekadašnjim Halicanumom, s kojim se bavila tijekom svojih studija, te nam je ispričala kako je to naselje nastalo.
Od 70-ih godina prošlog stoljeća vodilo se nekoliko arheoloških istraživanja koja su potvrdila teze Ivana Kukuljevića iz 1895. godine – na području današnjeg Svetog Martina na Muri nalazio se antički grad Halikan (Halicanum). Istraživanja su utvrdila da se naselje prostiralo na čak 3 . Imalo je pravilan urbanistički plan s ortogonalnim sustavom ulica (cardo i decumanus), razvijenim gradskim četvrtima i središnjim forumom.
Kako nam priča Novinščak, ovaj je položaj na Muri još u prapovijesti bio tranzitni trgovački punkt zbog sigurnog prijelaza preko rijeke. Rimljani su tu najprije podigli manji vojni logor za kontrolu raskrižja ceste prema Dunavu. Kada se u 1. stoljeću granica carstva preselila na Dunav, vojska odlazi, a naselje naseljavaju Italici te ono dobiva civilni i trgovački karakter. Zbog strateškog položaja na prometnici Petovij–Karnunt–Akvink, Halikan brzo napreduje.
Ključni nalazi i dokazi
– Točnu lokaciju potvrđuju sarkofag Julije Secunde (čuva se u Budimpešti), koji izričito navodi Alicanum, te žrtvenik bogu Jupiteru kojeg je podigao visoki službenik, konzularni beneficijar Tit Cezernije Marcilin.
– Na sjeveru grada otkriveni su ostaci rimske lončarske peći, korito za tiještenje gline i depo prepun kućanskog posuđa. Pronađene su i velike količine novca (careva Nerona i Mesaline) te luksuzne, uvozne crvene keramike (terrasigillata) s pečatima majstora iz Galije i Njemačke.
– Nekoliko kilometara južnije otkriveno je groblje s petnaestak zemljanih humaka (tumula). Pokojnici su spaljivani, a u grobovima su nađene skupocjene staklene urne uvezene iz Akvileje, luksuzan zlatni i brončani nakit te fini prilozi koji jasno svjedoče o bogatstvu i staleškom raslojavanju tadašnjeg stanovništva.
Halicanum je s vremenom, u 5. i 6. stoljeću, počeo gubiti na važnosti. Velika seoba naroda sa sobom je donijela nesigurnost i ratna vremena, te stanovništvo Halicanuma radi sigurnosti seli prema većim centrima u susjedstvu.
Tako Halicanum i dan danas ostaje zakopan ispod Svetog Martina na Muri, ali današnji stanovnici itekako su svjesni dubokih korijena mjesta u kojem žive, te u čast tome svake godine slave Halicanumfest, koji sa sobom donosi prikaz stare rimske kulture i običaja. Ovogodišnji festival održat će se u subotu, 18. srpnja s početkom u 18 sati kod Mlinarske kuće u Žabniku, i biti će to idealna prilika da se stanovnici Svetog Martina na Muri i posjetitelji vrate dvije tisuće godina u prošlost.