Općinski sud u Čakovcu oslobodio je muškarca i njegovu izvanbračnu partnericu optužbi za nasilje u obitelji nakon sukoba s njegovom majkom i maloljetnim bratom u obiteljskoj kući na području Međimurja. Sud je zaključio da nema dovoljno dokaza da su počinili prekršaje za koje ih je teretila policija, posebno nakon što su majka i brat na sudu rekli da se spornog dana nije dogodilo ništa osim svađe.
Prema optužnom prijedlogu Policijske postaje Prelog, događaji su se navodno odvijali od 30. svibnja do 1. lipnja 2026. godine u obiteljskoj kući. Muškarca se teretilo da je tijekom sukoba pljunuo i glavom udario svog maloljetnog brata, dok su on i njegova partnerica navodno više puta vikali na njegovu majku i brata da izađu iz kuće i odsele se.
Policija je tvrdila da je muškarac prema bratu primijenio fizičku silu, ali bez nastanka tjelesnih ozljeda, te da je prema njemu i majci počinio psihičko nasilje koje je kod njih izazvalo uznemirenost i povredu dostojanstva. Njegovu partnericu teretilo se za psihičko nasilje prema članovima zajedničkog kućanstva. Maloljetni brat nije imao vidljivih ozljeda i odbio je liječničku pomoć, dok su majka i sin odbili ponuđeni smještaj u sigurnoj kući.
Muškarac je na sudu odlučno odbacio optužbe. Ispričao je da njegov maloljetni brat boluje od epilepsije i drugih zdravstvenih problema te ustvrdio da ga sigurno nije udario glavom. Prema njegovim riječima, da se takav napad dogodio, brat bi zbog zdravstvenog stanja vjerojatno imao ozbiljnu reakciju.
Tvrdio je i da on i partnerica nisu tjerali majku i brata iz kuće, već da se zapravo događa suprotno. Prema njegovoj obrani, majka želi da se on, partnerica i njihovo dvoje djece isele iz obiteljske kuće. Naveo je da je suvlasnik kuće u kojoj žive njegova majka i braća te da trenutačno nema kamo otići jer kuća koju gradi još nije dovršena. Plan mu je, rekao je, otići raditi u inozemstvo, zaraditi novac za dovršetak kuće i potom se odseliti.
Njegova partnerica također je odbacila optužbe. Tvrdila je da u kući imaju odvojenu kuhinju, dok kupaonicu dijele s ostalim članovima obitelji. Prema njezinoj verziji, sukob je počeo zbog ranijih prijava Hrvatskom zavodu za socijalni rad i međusobnih optužbi članova obitelji. I ona je tvrdila da ih je majka njezina partnera tjerala iz kuće, a ne obrnuto.
Ključni preokret dogodio se tijekom svjedočenja majke i maloljetnog sina. Majka je pred sudom rekla da se spornog dana između nje, sina i njegove partnerice zapravo ništa nije dogodilo, osim svađe. Izrazila je žaljenje što je do sukoba uopće došlo.
Slično je svjedočio i maloljetni brat. Rekao je da se nije dogodilo ništa osim svađe te da mu je žao što je slučaj prijavio policiji. Sud je utvrdio da drugih neposrednih svjedoka događaja nema, dok su policijski službenici informacije o slučaju dobili upravo od članova obitelji.
Zbog toga sud nije mogao sa sigurnošću utvrditi da se nasilje dogodilo na način opisan u optužnom prijedlogu. Primjenjujući pravilo da se u slučaju sumnje odlučuje u korist okrivljenika, muškarac i njegova partnerica oslobođeni su optužbi. Troškovi postupka padaju na teret sudskog proračuna, a presuda još nije pravomoćna.