Koliko je važno čuvati i prenositi tradiciju svoga kraja dobro znaju i svakodnevno njeguju u vrtiću “Mrav” Mačkovec, Područnom odjelu Dječjeg vrtića Cipelica, gdje se od 2019. godine provodi projekt “Med Murom i Dravom”, čiji je cilj upoznavanje i senzibiliziranje djece s bogatom kulturno-povijesnom baštinom Međimurja.
U sklopu projekta odrađene su brojne aktivnosti poput posjeta brežuljkastom gornjem i nizinskom donjem Međimurju, proučavanja krajolika, upoznavanja s tradicijskim obrtima i autohtonim jelima, poticanja uporabe izvornog govora te upoznavanja narodnih običaja. Kako ističe voditeljica vrtića i odgajateljica skupine “Mravići” Ljubica Bedić, sve je te aktivnosti bilo lakše provoditi prije pandemije, no sada snalaze na svoj način, jer iznimke u očuvanju tradicije za njih ne postoje.
Tako mješovite skupine “Mravići” i “Jagodice” u dobi od navršene 3 godine do predškolske dobi područnog odjela “Mrav” u Mačkovcu svakodnevno posvećuju međimurskim pjesmama koje su namijenjene dječjem uzrastu, brojalicama i igrama poput “Vrapček se je ženil”, “Prvo leto služim” “Sveti Petar Kalendar”, “Igra se kolo po bregu i po dolu”.
Zajedno su ispekli međimursku gibanicu, pripremali “kuruznoga močjaka”, pisali svoj rječnik međimurskih riječi, a bilo je tu pomoći i od sumještana i obitelji vrtićanaca. Baka Grabar održala je radionicu izrade cvijeća i anđela od luščija, s mamom Kustec pekli su “ftičekove” kolače, a ugostili su i međimursku popevku u izvedbi obitelji Grahovec.
– Aktivnosti uz uključivanju šire zajednice nama su nenadoknadive, što trenutno ne možemo provoditi zbog epidemiološke situacije. Preostalo nam je da radimo sve što je u našoj moći kako bismo održali aktivnosti unutar prostorija vrtića. Osobno sam veliki zaljubljenik u Međimurje i mislim da je naš govor jedinstven i.. nesmemo dati da se pozabi! Djeca će književni naučiti u školi, preko knjiga, televizije, u kontaktu s drugim ljudima, a onda kajkavski odlazi u drugi plan.
Sad kad su još u vrtiću posvećujemo pažnju učenju i korištenju dijalekta koji je bogat. Uočili smo da velik broj djece ne razumije međimurske riječi, tako smo pokrenule brojne aktivnosti vezane uz međimurski rječnik, a u svemu tome djeca su našla velik interes, bilo im je jako zanimljivo i zabavno. – ispričala je između ostalog Ljubica Bedić.
S obzirom na bogat program posvećen očuvanju tradicije i kulturne baštine, vrtićarci iz DV Mrav nisu imali problema s međimurskim riječima, već su na sve spremno dali točan odgovor. Pitali smo ih što znači škrljak, afinger, kikla, hiža, služiti, tancati, črno, črleno.. riječi koje im nisu predstavljale ni najmanji problem.
Riječ falaček podsjetila ih je na umanjenicu “kolaček”, neki su mislili da je značenje te riječi “krastavac”, ali došli su do zajedničkog točnog odgovora – djelić, komadić. A furtuf.. – Furtuf si deneš da se ne zmažeš kad kuhaši pečeš, na književnom jeziku furtuf je pregača – zaključili su.
Dječje izjave o Međimurju
– V Međimurju su joko vredne popevke. V celim svetu su tak rekli. Na folkloru su nam rekli da moramo čuvati međimurske popevke ka ne nestaneju. Dok zrastemo moramo nafčiti svoju decu! – Dijana
– Međimurje se nalazi između Mure i Drave. Ima nutri lepih stvari. – Lana
– V bregima ima grožđa i voćnjaka s puno voća. – David
– Moj deda cejpi voćke, to malo drugač zgledi nego kak decu cepiju. – Borna
– Međimurci su vredni, pristojni i nej su leni. – Jakov
Mališani su s odgajateljicama obradili i imena koja u Međimurju imaju drugačije nadimke, nego što bi imali u ostalim dijelovima Lijepe Naše. Tako su na pitanje o tome kako se Međimurci zovu, dobile simpatične odgovore u nastavku.
– Moj deda je August, ali ga zovu Gusti. – Borna
– Barbara se tu zove Bara. – Jakov
– Moja baka v Belici se zove Marija, a zove se i Marica. – Borna
– Josipa zovu Joška ili Joža. – Katarina
– Ja se morem zvati i Drož. – Andrija
