U Hotelu Castellum u Čakovcu u petak je održan stručni sastanak Upravnog odbora Hrvatskog pedijatrijskog društva, kojem su se pridružili i pedijatri s područja Međimurja. Susret je bio usmjeren na razmjenu iskustava te zajedničko promišljanje o budućnosti pedijatrijske skrbi u regiji.
Predsjednik Društva Joško Markić upozorio je na kroničan nedostatak pedijatara u Hrvatskoj, istaknuvši kako taj problem dugoročno može ozbiljno ugroziti dostupnost i kvalitetu zdravstvene zaštite djece. Naglasio je potrebu za konkretnim i stimulativnim mjerama koje bi potaknule veći interes mladih liječnika za ovu specijalizaciju. Sa sastanka je poručeno da pedijatriju treba prepoznati kao struku od posebnog društvenog interesa, uz apel državi i jedinicama lokalne samouprave da dodatno motiviraju liječnike za odabir tog poziva.
Posebno zabrinjava stanje u Međimurskoj županiji, gdje djeluju tek četiri pedijatrijske ambulante u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, iako ih je mrežom predviđeno deset. U ambulantama rade umirovljeni liječnici i bolnički pedijatri, dok primarnih pedijatara gotovo i nema. Ambulante su koncentrirane u Čakovcu, dok ostatak županije ostaje bez adekvatne pedijatrijske skrbi.
„Suočeni smo sa starenjem kadra i sve većim radnim opterećenjem, što će dugoročno imati ozbiljne posljedice za sustav“, upozorio je Markić. Dodao je kako je Ministarstvo zdravstva odobrilo dosad najveći broj specijalizacija iz pedijatrije, ali i naglasio potrebu za učinkovitijom provedbom tih planova.
Na sastanku je istaknut i izazov rada s ranjivim skupinama stanovništva, posebno u sredinama s nižim socioekonomskim statusom i većim brojem maloljetničkih trudnoća. Voditelj Odjela pedijatrije čakovečke bolnice Dejan Balažin naglasio je važnost jačanja zdravstvene pismenosti i pružanja dodatne podrške takvim obiteljima.
Upozorio je i na manjak pedijatara, osobito neonatologa, u bolničkom sustavu, što dodatno opterećuje postojeći kadar. „Potrebno je nastaviti s odobravanjem novih specijalizacija iz svih grana pedijatrije te osigurati kontinuiranu edukaciju zdravstvenih djelatnika“, poručio je Balažin.
Na organizacijske izazove ukazao je Igor Šegović, gradski i vijećnik u Županijskoj skupštini i bivši ravnatelj čakovečke bolnice. Kao jedan od ključnih problema izdvojio je preopterećenost hitnih bolničkih prijema, osobito tijekom sezonskih epidemija, te nedostatak jasnih protokola u zbrinjavanju pacijenata. Predložio je uspostavu službenih komunikacijskih kanala s tercijarnim centrima radi bržih konzultacija i učinkovitijeg premještaja pacijenata.
Šegović je također pozvao na unaprjeđenje Kalendara cijepljenja, uključujući uvođenje RSV imunizacije kao preventivne zaštite od respiratornog sincicijskog virusa. „Time bi se smanjio broj hospitalizacija i dodatno unaprijedila razina zdravstvene skrbi“, istaknuo je.
Nacionalni plan specijalizacija, koji je stupio na snagu u prosincu prošle godine, predviđa raspisivanje 250 specijalizacija iz pedijatrije do 2029. godine, ravnomjerno raspoređenih između bolničkog sustava i primarne zdravstvene zaštite, gdje je stanje najkritičnije.
Podršku zdravstvenim djelatnicima izrazili su i predstavnici lokalne samouprave. Župan Međimurske županije Matija Posavec istaknuo je ulaganja u obnovu pedijatrijskog odjela Županijske bolnice Čakovec te naglasio kako županija i dalje sufinancira boravak roditelja uz hospitaliziranu djecu, po čemu je među rijetkima u Hrvatskoj.
Gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini naglasila je da Čakovec kao grad prijatelj djece, kontinuirano ulaže u programe za najmlađe te podržava rad pedijatara i stručne skupove. „Razmjena znanja i iskustava ključna je za budućnost pedijatrije“, poručila je Cividini.
Tijekom sastanka raspravljalo se i o povijesnom razvoju pedijatrije u Međimurju, ali i o aktualnim izazovima – od organizacije rada i opterećenja sustava do potrebe za dodatnim ulaganjima i jačanjem suradnje na svim razinama zdravstvene skrbi. Zaključak sudionika bio je jasan, nužno je zajedničkim naporima pronaći rješenja koja će osigurati kvalitetniju i dostupniju zdravstvenu zaštitu za djecu.
