Ako neki pas nije čipiran i nema vlasnika, potrebno je njegovo čipiranje, liječenje, cijepljenje i sve što treba, što su troškovi od 1300 do 2000 kuna ili više po jednom psu. Problem napuštenih pasa posebno je izražen i kompliciran u Međimurju zbog velikog broja romskih naselja, iz kojih dolazi najveći broj napuštenih životinja.
– Ministarstvo poljoprivrede daje određeni novac za zbrinjavanje i liječenje pasa, ali samo iz romskih naselja, a za čipiranje i cijepljenje svih pasa novac moraju dati općine. Napušteni psi grupiraju se u čopore i patroliraju naseljima u potrazi za hranom, rade štetu, a mogu i prenijeti bolesti ili napasti ljude, stoku, divljač… – upozorava načelnik Općine Domašinec Mario Tomašek, koji trenutno u svojoj općini, ima oko 12 novih napuštenih pasa koje bi trebalo zbrinuti.
– Problem je što ljudi na poštuju zakon, a niti inspekcijske ni druge službe ne rade svoj posao kako bi trebale. Čim se počne nešto raditi po tom pitanju, automatski se dignu zaštitne ograde udruga koje se brinu o zaštiti ljudskih prava, a o obvezama ljudi se ne govori – dodaje Mario Tomašek.
Obvezno čipiranje i sterilizacija, ali…
Podsjećamo, Ministarstvo poljoprivrede je, na temelju Zakona o zaštiti životinja, 2018. godine donijelo Naredbu o načinu financiranja kontrole razmnožavanja napuštenih pasa na području Međimurske županije, kojom se odredilo da gradovi i općine obvezno donesu odluke o propisivanju trajne sterilizacije pasa kao obvezan način kontrole razmnožavanja na području Grada Čakovca te općinama Nedelišće, Orehovica, Mala Subotica, Pribislavec, Podturen, Mursko Središće, Domašinec, Kotoriba i Goričan.
U skladu s Provedbenim planom za kontrolu populacije pasa u romskim naseljima u Međimurskoj županiji, trajna sterilizacija trebala bi se provoditi u naseljima Goričan, Gornji Kuršanec, Parag Kuršanec, Orehovica, Piškorovec, Pribislavec, Lončarevo, Sitnice, Hlapičina, Kvitrovec i Kotoriba.
Azil za napuštene životinje ponovno se intenzivno puni
Krajem prošle godine, iz Azila Prijatelji Čakovec istaknuli su kako su ove mjere dale rezultate tijekom 2019. godine, no onda je opet krenulo na loše te su u posljednje dvije godine zbrinuli više od 300 pasa iz romskih naselja, uglavnom iz Kuršanca i Paraga. Trošak njihova liječenja i zbrinjavanja prešao je 300.000 kuna.
Ističu da je problem u tome što Romi nastavljaju dovlačiti nove pse u naselja, a također većinsko stanovništvo se zna rješavati svojih “viškova” tako da ih ostavljaju pred romskim naseljima.
– Zakon nije jednak za sve? Kako je moguće da u romskim naseljima žive psi koji nisu označeni mikročipom, iako je to obaveza vlasnika psa još od 2004. godine? Ako nisu čipirani, to znači da nisu ni cijepljeni protiv bjesnoće. Sklonište ne može ovaj problem riješiti ako se ne uključe sve mjerodavne institucije u državi – napomenuli su također iz Azila Prijatelji Čakovec.
Pitamo se, kada će nadležne institucije konačno početi obavljati svoj posao kako treba?