Na godišnjicu Velike narodne skupštine, na kojoj je 9. siječnja 1919. godine više od 10.000 Međimurki i Međimuraca s Franjevačkog trga u Čakovcu svijetu poručilo tko su i gdje im je domovina, u petak, 9. siječnja 2026. godine, u Centru za kulturu u Čakovcu, održana je svečana akademija „Večer međimurskog identiteta“, posvećena obilježavanju Dana sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom.
Svečanost u Centru za kulturu okupila je brojne uzvanike, predstavnike državnih i lokalnih institucija, te prijatelje i građane Međimurja. Posebnu čast svojim dolaskom učinio je predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, koji je svojim dolaskom potvrdio važnost ovog datuma u hrvatskoj povijesti.
Župan Međimurske županije Matija Posavec istaknuo je kako danas obilježavamo dan međimurskog identiteta, dan koji snažno povezuje našu prošlost, sadašnjost i budućnost te otvara put novim naraštajima da svjedoče o odlučnosti, vjeri i snazi međimurskog naroda: „Vrlo je važno da ne zaboravimo sve one koji su se borili za naše Međimurje. To su ljudi kojih se moramo sjećati i kojima moramo odati poštovanje, jer time čuvamo i poštujemo našu povijest i naš identitet. To je dužnost i obveza svih nas – ne samo kako bismo mi danas iskazivali poštovanje prema prošlosti, već i kako bismo buduće generacije odgajali u tom duhu. Putovanje kroz povijest uči nas koliko je važna svijest o vlastitoj vrijednosti i identitetu. Upravo zato se i danas, 107 godina poslije, svih tih događaja prisjećamo s dubokim poštovanjem i snažnim emocijama.“, rekao je Matija Posavec te dodao: „Međimurje je danas, kao županija, predvodnica u otvaranju i razvoju vrijednosti koje nas izdvajaju na nacionalnoj razini. Postajemo sve prepoznatljivija regija, zbog čega snažno ulažemo u infrastrukturu, ali pritom ne zapostavljamo razvoj kvalitetnih obrazovnih programa. Primjer smo uspješne sredine koja spaja tradiciju s modernim pristupima te održivi razvoj s brigom za okoliš i čovjeka. Ljudi u Međimurju znaju stati jedni uz druge – krase ih humanost i solidarnost, a upravo je to snaga male sredine: osjećaj pripadnosti i odgovornosti prema vlastitom kraju.“
Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, koji s posebnim poštovanjem gleda na Međimurje i njegove ljude, u svom je obraćanju rekao: „Međimurje je posebna hrvatska pokrajina koja odudara po svom statusu i okolnostima pod kojima se priključila Hrvatskoj. Za Međimurje me vežu mnoge posebne stvari i kao političara, i kao praktičnog čovjeka. Želim vam da i dalje njegujete ove krasne običaje, tradicije i pjesmu, jer ona je jednako jedinstvena kao i Međimurje samo – pokrajina koja zaslužuje ponos i poštovanje.“, rekao je predsjednik Zoran Milanović.
Na najvažniji dan u povijesti Međimurja osvrnuli su se i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i gradonačelnik Grada Mursko Središće Dražen Srpak koji je kazao: „Međimurci su prije 107 godina donijeli jednu od najvažnijih odluka u svojoj povijesti – odlučili su sami za sebe. Ta odluka nije bila ni slučajna, ni površna, ni nametnuta. Nastala je iz jasne svijesti, čvrstog identiteta i iskrene želje da pripadaju zajednici kojoj pripadaju – Hrvatskoj. Večeras ne slavimo samo pobjedu iz prošlosti. Večeras obnavljamo zavjet budnosti, odgovornosti i zajedništva, jer upravo kroz takvu svijest gradimo budućnost koje smo dostojni.“, rekao je Dražen Srpak.
Na najvažniji dan u povijesti Međimurja osvrnula se i gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini, istaknuvši povijesni značaj 9. siječnja 1919. godine kada su Međimurci jasno i odlučno pokazali svoju volju za pripajanjem Hrvatskoj. „Čuvajući sjećanje na ove događaje i na ljude koji su ih oblikovali, prenosimo mladim naraštajima vrijednosti zajedništva, hrabrosti i ponosa na svoj zavičaj“, poručila je gradonačelnica, naglašavajući da upravo svijest o vlastitoj povijesti i identitetu čini temelje snage i jedinstva međimurskog naroda i danas.
Potpredsjednik Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu profesor Ivan Pranjić prisjetio se mnogo važnih imena međimurske povijesti ali i njihove žrtve: „Za ovom su govornicom često otvarane teme vezane uz pripojenje Međimurja Hrvatskoj, ali i neke povijesne tabu-teme. Uz Slavka Kvaternika, zapovjednika vojske koja je oslobodila Međimurje, ovom prigodom želim istaknuti i Đuru Vilovića, književnika i sudionika događaja s kraja 1918. godine. Iako su kasnije osuđeni na suprotnim stranama Drugoga svjetskog rata, u presudnim trenucima Prvoga bili su na istoj strani – na strani Međimurja i njegova pripojenja Hrvatskoj.“, rekao je Ivan Pranjić te je istaknuo važnost češćeg podsjećanja na ovakve presudne događaje za Međimurje.
Svečanu akademiju vodio je Miljenko Ovčar, a glazbeni program bio je posvećen međimurskoj tradiciji i identitetu. Izvedbe Katarine Toplek Horvat, Dominika Padarića, Chriztel Renae Acevede, Žakline Hajdarović i Filipa Hozjaka, uz pratnju Tamburaškog orkestra KUD-a Belica, Limene glazbe Dekanovec i klavirske te instrumentalne pratnje, prikazale su bogatstvo međimurske pjesme i njenu važnu ulogu u očuvanju kulturnog nasljeđa ovog kraja.
