U svetištu župne crkve svetog Leonarda u Goričanu u tijeku su intenzivni konzervatorsko-restauratorski radovi koji otkrivaju oslike – freske nastale 1790-ih godina, značajne kulturne vrijednosti, čije otkrivenje predstavlja uzbudljiv događaj za restauratore, a obećavaju i atraktivno svetište crkve posjetiteljima jednom kad radovi budu završeni.
Dok se u crkvi svetog Leonarda u Goričanu navečer održavaju mise, danju je ta crkva puna restauratora koji marljivo stružu dva sloja naliča, odnosno premaza na svetištu crkve, ispod kojih se kriju barokne freske, tzv. fresko bono slike, s mnoštvom detalja.
– Fresko slike su crteži slikani pigmentom na svježoj žbuci. Pigment se sušenjem karbonizira i to je zapravo najdugotrajniji zidni oslik i praktički je neuništiv. Možete ga ukloniti jedino mehanički – objasnila nam je slobodna umjetnica Iva Prpić iz Zagreba, profesorica likovne kulture i konzervatorica-restauratorica, koja zajedno s ekipom od još tri konzervatora-restauratora posjećuje ovu crkvu nekoliko puta tjedno i sudjeluje u tim radovima.
U ovoj su crkvi naime prije oko četiri godine rađena konzervatorsko-restauracijska istraživanja, pri čemu je otkriveno da tu postoje dragocjene freskne slike iz 18. stoljeća. Ovo doduše nije neobično za područje Međimurja, koje je, objašnjava Iva Prpić, poznato po fresko slikama.
– Ovim poslom se bavim već 15 godina. Kao što vidite, ima dosta struganja i penjanja na visoke skele, ali je i uzbudljivo jer nam je jako drago svaki dan pronaći nešto novo, primjerice lice ili dio halje nekog sveca. Možda, prema razdoblju kad su freske nastale, povjesničari otkriju i autora – priča nam Iva Prpić.
Kako je rekao goričanski župnik Josip Drvoderić, svake godine Ministarstvo kulture raspisuje natječaj za restauraciju, a prošle godine župa u Goričanu konačno je dobila sredstva za početak radova. Tada je ostrugan sjeverni zid u svetištu, koji je otkrio niz freska, među kojima i biskupa svetog Augustina te svetog Papu Grgura Velikog. Ovih dana uklanjaju se naliči s južnog zida svetišta, ispod kojih su ovaj tjedan otkriveni i sveti Jeronim te sveti Ambrozije. Oko južnog prozora otkriveni su pak lijepi cvjetni oslici.
– Čitavo ove svetište, uključujući i strop, krije mnoštvo oslika, a specifično je da imamo oslik preko oslika. Želimo doći do najstarijeg oslika, iz doba zadnje faze baroka, 1790. godine. Izrazito je zanimljivo što ćemo otkriti, a tko je na freskama znamo prema simbolima koje se vežu uz svakog sveca – objašnjava župnik Josip Drvoderić.
– Sveti Jeronim, prevoditelj Svetog pisma, u ruci drži ljudsku lubanju i raspelo, a njegov je simbol i lavlja glava. Sveti Ambrozije, milanski biskup, bio je zaštitnik pčelara pa se uz njega nalazi košnica. Biskup Sveti Augustin uz sebe ima srce i biskupski štap, a sveti Papa Grgur Veliki gulubicu i knjigu – opisuje župnik Drvoderić i dodaje kako se u stropu svetišta crkve, koje se sad prekriveno plavim premazom, sigurno krije četiri evangelista: Matej, Marko, Luka i Ivan.
No, do njihovog otkrivenja proći će još mnogo vremena jer su sredstva Ministarstva kulture ograničena, a radova je mnogo.
– Ova druga faza konzervatorsko-restauratorskih radova, koja uključuje uklanjanje, odnosno struganje naliča sa južnog zida, trebala bi biti gotova do 15. prosinca ove godine, dok ćemo tonsko ujednačavanje nedostajućih dijelova i slikarski retuš raditi na proljeće 2022. godine – rekla je Iva Prpić.
Nakon toga pokušat ćemo dobiti sredstva i za radove na stropu, što bi sve skupa činilo potpunu priču – kaže župnik Drvoderić, a naglašava i kako je crkve svetog Leonarda također stradala u potresima u Zagrebu i Banovini, pri čemu su popucali određeni dijelovi, te ima žutu naljepnicu.
– U crkvi ima i pukotina od potresa iz 1880. godine. Stare građevine nažalost stradaju u potresima – kaže župnik Drvoderić.