Uvođenje covid-potvrda u Hrvatskoj izazvalo je u većim gradovima Hrvatske prosvjede kakvi su se ranije viđali u drugim europskim zemljama.
Argumenti protivnika covid-potvrda šaroliki su i kreću se od nebuloznih tvrdnji da korona ne postoji, da su cjepiva opasna i da su to sve sotonska posla, do teza da će novi režim samo pomoći širenju epidemije jer se i cijepljeni i testirani i oni koji su preboljeli koronu (što su tri uvjeta za dobivanje potvrde) mogu zaraziti i širiti zarazu dalje.
Na nebuloze ovdje nećemo trošiti vrijeme, ali teza o tome da covid-potvrde mogu pospješiti širenje virusa jer će se ljudi s njima osjećati sigurnije i biti manje oprezni, unatoč tome što mogu biti zarazni, neupućenima se može učiniti plauzibilnom.
Danska ponovo uvela covid-potvrde kad su brojevi počeli rasti
No ona zapravo ne stoji iz brojnih razloga, a u prilog tome govori činjenica da su covid-potvrde uvele brojne zemlje u Europi i u svijetu, čak i one s mnogo višim razinama procijepljenosti i boljom epidemiološkom situacijom od naše, poput Danske i Velike Britanije. Primjerice, danske vlasti su nedavno ponovno uvele režim covid-potvrda za ulazak u zatvorene javne prostore poput barova i restorana nakon što su brojevi novozaraženih počeli rasti.
Treba istaknuti da uvođenje covid-potvrda nije zamišljeno kao sustav koji će potpuno zaustaviti epidemiju. To može samo strogi lockdown kakav smo imali na početku pandemije ili vrlo visoka procijepljenost, po mogućnosti s tri doze. To je svojevrstan kompromis između lockdowna i nepostojanja mjera koji bi trebao omogućiti da ekonomija, zdravstveni sustav i oni koji su spremni cijepiti se i pridržavati se mjera ne budu taoci onih koji to nisu.
Temeljna ideja sustava covid-potvrda
Covid-potvrde trebale bi smanjiti širenje epidemije na više načina.
One bi trebale osigurati da osobe koje borave u nekom zatvorenom prostoru manje prenose viruse. Iako je činjenica da cjepiva nisu 100% učinkovita, osobito protiv delta varijante, dvije doze cjepiva pružaju solidnu zaštitu od zaraze.
Primjerice, istraživanja su pokazala da je AstraZeneca 69% učinkovita protiv velikog virusnog opterećenja deltom 14 dana nakon druge doze. No ta zaštita kroz 90 dana pada na oko 61%.
Prema časopisu Nature, Pfizerovo cjepivo ima učinkovitost od oko 92% od velikog virusnog opterećenja 14 dana nakon druge doze. Njegova zaštita pada na 90%, 85% i 78% nakon 30, 60, odnosno 90 dana. Treća doza Pfizerovog cjepiva podiže zaštitu od delte na oko 95%, a za sada nije poznato pada li i ona s vremenom jer se relativno kratko primjenjuje.
Studije su pokazale da cijepljenje smanjuje prijenos vrlo zarazne delte u kućanstvima za oko trećinu. To je solidna zaštita ako se u obzir uzme činjenica da ljudi u kućanstvima provode puno vremena zajedno.
Da, cijepljeni se mogu zaraziti, ali vjerojatnost za to je manja nego kod necijepljenih
Dakle, iako se i cijepljeni mogu zaraziti, svakako je vjerojatnost da se to dogodi manja nego kod necijepljenih.
Cijeli članak pročitajte ovdje.