Malo tko zna da u nizinskom dijelu Međimurja postoji najdublji bunar, star 86 godina. I još je ispravan, i još iz njega može poteći voda. No, sada više nema one nasušne potrebe koja je nekad vladala selima uz Dravu.
– Otkako je sagrađen vodovod u Šandorovcu i drugim mjestima dravskog bazena, više nema potrebe za tim bunarom, mada je on sačuvan u ispravnom stanju ograđen i, bude li potrebno, može opet služiti svojoj svrsi – kaže Dejan Tomašić, predsjednik Mjesnog odbora Šandorovec i tamošnjeg DVD-a.
I doista, tu uz Društveni dom, stoji pumpa na cijevi koja seže 66 metara u dubinu, a na ogradi metalna ploča s tekstom koji sve objašnjava.
Tekst glasi:
“Zbog loše i nezdrave vode u kojoj je nedostajalo joda stoljećima su trpjeli i uglavnom obolijevali od bolesti struma stanovnici Šandorovca, u rujnu 1939. godine uglavnom sredstvima Grada Varaždina, kamo je u to vrijeme administrativno spadao Šandorovec, dovršeno je kopanje i uređenje arteškog bunara dubokog 66 metara. Svečano je na upotrebu mještanima Šandorovca predan 4. studenog 1939. godine. Obnovio ga je Grad Čakovec i Mjesni odbor Šandorovec 2005. godine.”
Najstariji stanovnici dravskih sela još se sjećaju gušavosti (struma) koja je najviše zahvatila žene, nešto manje i muškarce. Žlijezda štitnjače, smješten pri dnu vrata, zbog nedostatka joda u vodi i prehrani znala je narasti gotovo kao druga brada. Osim što je ružno izgledala, oteklina je i znatno remetila govor.
– Srećom, danas guše u tom obliku više nema – kazala nam je liječnica obiteljske medicine dr. Marija Gluhak, u čiju ambulantu u Strahonincu dolazi najviše pacijenata iz “dravskog bazena”.
– Guša je bila endemska bolest ovog kraja i nije u tom obliku i intenzitetu zabilježena nigdje na području Hrvatske. U to vrijeme majke, koje su imale poremećaje štitnjače, odnosno gušavost, prema medicinskoj literaturi, često su rađale bolesnu djecu. Bolest se zvala kretenizam. No, iskopavanjem dubokih arteških bunara i kasnije dodavanjem joda u kuhinjsku sol guša je potpuno nestala, ali su se pojavili drugačiji oblici bolesti štitnjače – kaže doktorica Marija Gluhak.
Najčešća bolest štitnjače je hipotireoza, odnosno smanjena funkcija štitne žlijezde, koja se može javiti u bilo kojoj životnoj dobi, a posebno je česta u starijih osoba. Kod liječenja se nadoknađuje hormon koji nedostaje i ako se terapija uzima redovito, prognoza bolesti je odlična.
No, to je već druga tema.