Kao što smo već pisali Državni zavod za statistiku 1.ožujka je započeo Probni popis stanovništva, kućanstava i stanova. Za njegovo provođenje odabrano je 50 popisnih krugova u četiri županije (Varaždinska županija, Osječko-baranjska, Primorsko-goranska i Splitsko-dalmatinska) te Gradu Zagrebu. Taj probni popis trajat će do 15.ožujka. Početak generalnog popisa bio je zakazan za 1.travnja, ali je zbog epidemiološke situacije odgođen i pomaknut na lipanj ove godine. Posljednje informacije, međutim, govore da će se na kraju održati u rujnu ne bude li, naravno, u međuvremenu novih odgoda.
Jedan od najuglednijih hrvatskih demografa Stjepan Šterc je, samo za portal medjimurski.hr, govorio o ovoj temi i iznio svoja očekivanja konačnih rezultata.
-Popis stanovništva je statistički i demografski gledano trenutačni presjek kroz populaciju i trebao se vezati za kritični moment popisivanja 31.ožujka ove godine u 24sata. Popisni su rezultati temelj planiranja, iako se kod nas popis stanovništva uvijek smatrao i političkim događajem. Posebno zbog etničkog sastava, s čijom objavom već prvih rezultata prestaje i politički interes. Puno toga nije posloženo prije ovog popisa, pa je njegova odgoda zapravo i dobro došla. Politici je posebno stalo kako popis stanovništva ne bi pokazao sve demografske negativnosti, pa očekujem i u ovom popisu registriranje fiktivnog stanovništva kao stalnog. Također očekujem puno posrednog popisivanja i dijelom nerealnu demografsku sliku, kakva nam je uostalom ostavljena i nakon popisa 2011. godine.
Kretanje i ubrzavanje prirodnog pada stanovništva u međupopisnom razdoblju i veliko iseljavanje, posebno nakon ulaska u EU te osnovne službene hrvatske i UN-ove projekcije jasno pokazuju kako danas Hrvatska ima manje od 4 milijuna stanovnika, a bez fiktivnog stanovništva vjerojatno i manje od 3,8 milijuna. Neosporno je kako demografska slika Hrvatske nije dobra, s gotovo niti jednim pozitivnim demografskim pokazatelje i trendom. Najveći su demografski problemi vezani za starenje ukupne hrvatske populacije i za njezin prirodni pad, jer iseljena populacija ne mora biti u ozbiljnoj nacionalnoj razvojnoj koncepciji izgubljena. Gotovo i nema osvrta s javne političke scene o prošlogodišnjem prirodnom padu od gotovo 21.000 osoba. Toliko ih je naime više u Hrvatskoj umrlo, nego se rodilo. Totalni muk. Ništa. Najveći prirodni pad, najveća smrtnost i najmanja rodnost u povijesti. Istina je kako se nešto smanjilo iseljavanje i bila apsolutno mala vanjska negativna bilanca, ali je zato u Hrvatskoj počela supstitucija. Mladi odlaze, a drugi dolaze. I opet muk. Neznanje, slučajnost ili planska namjera?
Šterc je iznio svoje projekcije i kad je u pitanju Međimurska županija.
-Međimurska županija? Prirodni pad stanovništva konstanta, ali bitno blaža nego u Hrvatskoj u cjelini, blago smanjivanje rodnosti i povećanje smrtnosti, a iseljavanje se nastavlja intenzivirati uz stagnaciju u virusnoj krizi. Zapravo Međimurje su zahvatili isti procesi kao i cijelu Hrvatsku. Razlika ipak postoji u svim ublaženim negativnim parametrima, iako im je trend rastući. Međimurje još ima neko vrijeme mirnoće, no upravo bi to mirno promatranje ubrzavanja demografskih negativnosti u doglednoj budućnosti moglo prijeći u demografsku destrukciju. Vrijeme je za Međimurje ozbiljnog shvaćanja demografske problematike, sagledavanja razine negativnosti i na znanstvenim zakonitostima postaviti županijsku demografsku revitalizacijsku strategiju. Političkih bi otklona i nerazumijevanja zapravo malo trebalo biti.
Zanimalo nas je što bi predložio Vladi da se stanje popravi.
-Predložio bih Vladi ponovo aktivaciju oko demografske problematike, ali ne samo političku i retoričku, predložio bih i aktivaciju s kadrovima koji razumiju demografske zakonitosti i korelacije stanovništva sa svim ostalim okruženjem. Predložio bih njezino postavljanje u temelje ukupnog razvoja zemlje, konačno usmjeravanje poticajnog poreznog sustava, početak decentralizacije državne uprave i slično. Klasične nas sad demografske mjere u poodmakloj fazi prirodnog pada i starenja stanovništva neće vratiti na demografske strukture potrebne razvoju. Predložio bih definiranje selektivne imigracijske politike i to primarno s hrvatskom identitetskom iseljeničkom populacijom i niz drugih mjera, završio je Šterc.