Od nedavno se u sudskim odlukama koje se objavljuju na internetskim stranicama sudova više ne može pronaći ni imena ni inicijale okrivljenika, već samo nasumično odabrana slova koja služe za skrivanje identiteta.
Anonimizacija sudskih odluka počela se provoditi od početka ove godine jer je lani izmijenjen Zakon o sudovima, a onda je donesen i Pravilnik kojim je ta anonimizacija uređena. Doduše, nije u pitanju nikakav red, već priličan nered, budući da računalni sustav koji anonimizira sudske odluke i presude ubacuje vrlo često ista slova u dokumente iz različitih slučajeva. Tako je umjesto imena Branimira Glavaša i Zvonimira Šostara, dvojice poznatih okrivljenika, sustav ubacio inicijale A.K. Sustav je plaćen EU sredstvima.
“Javnom objavom sudskih odluka osigurava se dostupnost njihovog sadržaja radi ostvarivanja javnosti i transparentnosti rada sudova, omogućavanja kontinuiranog pristupa informacijama o radu sudova te jačanja povjerenja javnosti u sudbenu vlast”, poručio je ministar pravosuđa Damir Habijan kada su ga iz Indexa pitali zašto su odjednom nestala imena iz presuda koje se objavljuju na internetskim stranicama.
Tim više što se u ovim konkretnim slučajevima radilo o optuženicima koji su poznati široj javnosti, a sudskih postupci protiv njih nisu bili zatvoreni za javnost. Osim toga, i Zakon o kaznenom postupku kaže da je objava svake presude javna.
Habijan je poručio i da je pravilnik o anonimizaciji donio uz mišljenje predsjednika Vrhovnog suda RH Radovana Dobronića.
Index je dobio uvid u to mišljenje. U njemu, među ostalim, predsjednik Vrhovnog suda RH upozorava da se kod anonimizacije mora voditi računa o tome da su sudske rasprave u načelu javne.
“Upravo objava konkretnih imena stranaka može u puno većoj mjeri omogućiti široj javnosti potrebnu kontrolu rada sudova, odnosno provjeru postupaju li sudovi u istim situacijama jednako prema svim građanima. Dakle, šira javnost će to moći utvrditi samo onda ako zna ime i prezime konkretne medijski eksponirane ličnosti i rezultat nekog njezinog spora, jer će samo tada moći usporediti rezultat postupka s rezultatom postupka u odnosu na neku drugu, široj javnosti nepoznatu stranku, čije ime će također biti javno objavljeno. Protivnici anonimizacije upravo na ovom primjeru ističu da se brisanjem imena i prezimena stranaka na ovaj način onemogućuje učinkovita kontrola rada sudova.
Problem je sigurno složen s obzirom na to da ga otežava objava presuda na internetu i činjenica da je već dulje vrijeme na snazi Opća uredba o zaštiti osobnih podataka”, skrenuo je u svom mišljenju Dobronić pozornost na ove elemente.
Podsjećamo, Radovan Dobronić rođen je 1960. godine u Čakovcu. Pravni fakultet završio je 1985. godine, a potom volontirao na Općinskom sudu u Zagrebu. Prvi posao dobio je u Zagrebačkoj banci. U pravnoj službi Zabe radio je osam godina.
Cijeli članak pročitajte klikom ovdje.