Studenti vjeruju u opasne laži i neće se cijepiti

Autor: Foto/Video:
- Advertisement -

Koliko su teorije zavjera koje se promiču preko portala i društvenih mreža – jer antivaksersku propagandu slijedi oko 58 milijuna korisnika društvenih mreža – utjecali i na hrvatske građane kod odluke o cijepljenju protiv COVID-19?

Istražio je to bioetičar, izv. prof. dr. sc. Ivica Kelam jer, ističe, život je temeljna bioetička vrijednost, ne samo goli fizički život već i društveni, kulturni, socijalni, religijski…, piše Večernji list.

Istraživanje stavova studenata s osječkog Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti pokazalo je da se 20% studenata planira cijepiti, a tek njih 23% spremno je preporučiti cijepljenje bližnjima iako ih čak 81% smatra da su teorije zavjere oko pandemije opasne za društvo! Ivica Kelam s Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti i Kineziološkog fakulteta osječkog Sveučilišta J. J. Strossmayera održao je na međunarodnoj znanstvenoj konferenciji “Lošinjski dani bioetike” s doktorandicom Kristinom Dilicom izlaganje na temu “Bioetički aspekti utjecaja teorija zavjere na percepciju javnosti o pandemiji COVID-19 i program cijepljenja u Hrvatskoj”.

– Ovakva pandemija nije zabilježena u povijesti čovječanstva te u toj borbi moraju svi biti predani, uporni, pouzdati se u znanost koja je i dovela čovječanstvo na visok stupanj razvoja i zaustavila brojne bolesti. Zašto ne bi i ovu, ali, za to je potreban i zdrav razum ljudi. Svijet se ujedinio u razvoju cjepiva, a s obzirom na stupanj medicinske razvijenosti na globalnoj razini i brojna prije usavršena cjepiva, ne čudi što se relativno brzo došlo i do cjepiva protiv COVID-19. Antivakseri i teoretičari zavjere taj proces usporavaju, iznoseći znanstveno neutemeljene činjenice kojima pokušavaju parirati znanstvenima, a ostaje pitanje zbog čega su se tolike teorije zavjere razvile, jeli to zbog straha i nesigurnosti, želje da se nekoga okrivi za bolest ili nedostatka obrazovanja i inteligencije jer studije su pokazale da ljudi koji odbijaju cijepljenje imaju smanjene kognitivne sposobnosti – navodi Kelam.

Cijeli zanimljivi članak pročitajte klikom ovdje.

- Oglas -

Podijeli:

Najnovije

Pročitajte još