Prosječna plaća rasla je na mjesečnoj razini za svega 26 eura, ali više nego dovoljno da bi srušila udio mirovine koja je ostala ista. Na ušminkani prosjek od 624 eura udio iznosi oko 45 posto, dok je na pojedine kategorije primanja daleko ispod toga. Udio mirovine u plaći pao je u odnosu na protekle mjesece, a za čak tri posto je manji nego 2013. godine što ukazuje na ozbiljniju stagnaciju realne vrijednosti mirovine, unatoč njezinom rastu.
Prosječna plaća za studeni iznosila je 1.366 eura neto, objavio je danas Državni zavod za statistiku. Taj je podatak poslužio mirovinskom stručnjaku Željku Šemperu da preliminarno izračuna koliko će biti siječanjsko usklađivanje mirovina. Umirovljenici tako mogu očekivati svega oko 2,89 posto. Kako je prosječna plaća porasla za 26 eura u odnosu na listopad, udio mirovine u plaći na isplati u siječnju je opet pao te sada iznosi 45,7 posto. Manje je to nego prethodna dva mjeseca, a da bi stvar bila gora, manje je to i za tri postotna boda nego 2013. godine kada su mirovine bile neusporedivo manje, ali još su manje bile plaće, piše Mirovina.hr.
S 48 posto udjela 2013. godini na 45 posto udjela 2025.
Zavod za mirovinsko osiguranje prikazuje udio sveukupne prosječne mirovine u prosječnoj plaći. U tom prosjeku su i sve mirovine prema posebnim propisima pa on, bez malih isplata prema međunarodnim ugovorima, iznosi 624,23 eura na isplati u siječnju prema danas objavljenim podacima HZMO-a. Udio mirovine u plaći prošloga se mjeseca kretao iznad 46 posto, mjesec ranije iznad 47 posto da bi sada opet pao na ovu razinu.
Vratimo li se u 2013. godinu, prosječna mirovina iznosila je 356 eura, ali udjelom u plaći prelazila je 48 posto. U godinama koje su uslijedile udio se držao na razini od oko 46 i 47 posto da bi se pad dogodio 2020. godine kada su mirovine svojim udjelom u plaći pale na 44 posto. Na toj su se razini kretale tri godine. Lani je udio prešao u istom ovom razdoblju 46 posto na godišnjoj razini i sada je opet pao na oko 45 posto. Zapravo, ovakve brojke tijekom razdoblja od deset i više godina pokazuju kako udio mirovina u plaći stagnira. Jedan posto gore ili dolje ne utječe na realnu vrijednost mirovine koju možemo iščitati upravo iz njezina udjela u plaći.
Na rast mirovina utjecao uglavnom rast plaća, ne cijena
Ipak, poražavajuć je to pokazatelj s obzirom na to da su mirovine drastično rasle u posljednjem periodu, barem kada je o rekordnim usklađivanjima u godinama inflacije riječ. Opet, na rast mirovina velikom je većinom utjecao rast plaća, a ne rast cijena, kako bi bilo za očekivati, jer je inflacija bila manja od rasta plaća.
Još realnija je slika ako pogledamo ostale mirovinske prosjeke koji su daleko od onog sveukupnog. Naime, svih oko 1,22 milijuna umirovljenika prima 554 eura u prosjeku. Gotovo 300.000 korisnika najnižih mirovina jedva preživljava mjesec s ispod 400 eura primanja, a udio njihove mirovine u plaći ne doseže ni 30 posto.
Pozitivno je da raste odnos radnika i umirovljenika, s 1,18 iz 2013. godine na sadašnjih 1,39, no i ta je razlika mala ako uzmemo u obzir da se za isplatu mirovina izdvajaju sve veća sredstva, trenutačno oko 7,5 milijardi eura.