Stupanjem na snagu izmjenjenih poreznih propisa iz područja poreza na dohodak, doprinosa, PDV-a, lokalnih poreza te općeg poreznog zakona, od početka 2025. godine kreće nova porezna reforma, a najvažniji dio te reforme je po prvi put uvođenje poreza na nekretnine, dok se dio odnosi i na primjenu novih stopa poreza na dohodak, nove visine osobnih odbitaka, novog načina oporezivanja privatnih iznajmljivača, novog praga za ulazak i izlazak iz sustava PDV-a, piše Poslovni dnevnik.
Cilj je tih poreznih izmjena, kako je istaknuo potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac prilikom njihova predstavljanja, prebaciti porezno opterećenje s rada na druge izvore gospodarske snage, na oporezivanje nekretnina. Također, promjene se uvode radi stabilizacije tržišta nekretnina u zemlji te poticanja dugoročnog najma
Porez na nekretnine zamijenit će postojeći porez na kuće za odmor, a pritom je Vlada propisala raspon stopa poreza od 0,6 do 8 eura po četvornome metru, dok će točnu visinu porezne stope određivati jedinice lokalne samouprave (JLS). Taj porez plaćat će i pravne i fizičke osobe za nekretnine koje se ne koriste, kao i banke i tvrtke i država.
Od 2025. godine osobni odbitak pri obračunu plaće povećava se sa 560 na 600 eura. Uz to, proporcionalno će se povećati iznosi za uzdržavane članove i osobe s invaliditetom. Pa će tako za 1. dijete mjesečni odbitak biti 300 eura, za 2. dijete 420 eura, za 3. dijete 600 eura, za 4. dijete 840 eura itd. Za uzdržavane članove uže obitelji i bivšeg bračnog druga za kojeg se plaća alimentacija odbitak u ovoj godini iznosi 300 eura, a osobni odbitak za invalidnost od 180 do 600 eura, ovisno o stupnju invalidnosti.
Ujedno, smanjuje se maksimalna visina niže i više stope poreza na dohodak, pri čemu JLS donosi odluku o visini stope. Općine će sada nižu stopu moći utvrđivati na najviše 20 posto, manji gradovi na 21, veći gradovi i središta županija na 22, a Grad Zagreb na 23 posto. Kod viših stopa poreza, gornji limit za općine će biti 30 posto, za gradove 31, velike gradove i središta županija 32, a Zagreb 33 posto. Pritom donji limiti za nižu stopu ostaju na 15, a za višu na 25 posto.
Iseljeni hrvatski državljani koji se planiraju vratiti, pak, bit će oslobođeni plaćanja poreza na dohodak pet godina, uz uvjet da su u inozemstvu boravili neprekidno najmanje dvije godine.
Mladi će i dalje ostvarivati pravo na umanjenje godišnjeg poreza na dohodak do 25 godina u potpunosti, a od 26 do 30 godina djelomično, tj. 50 posto. No, za poslodavce se ukida oslobođenje od plaćanja zdravstvenog osiguranja za mlade radnike od pet godina, pri čemu oni poslodavci koji već koriste tu olakšicu mogu je isskoristiti do istega petogodišnjeg roka.
Poreza se tiču i potpore za mlade do 45 godina pri kupovini prve stambene nekretnine, predviđene prijedlogom Nacionalnog plana stambene politike RH do 2030. godine, koji je jučer upućen u javno savjetovanje.
Prema izmjenama Zakona o tržištu rada, naknada za vrijeme nezaposlenosti u razdoblju od 91. do 180. dana podiže se s 30 na 35 posto osnovice.
Nezaposleni uključeni u obrazovanje, pak, moći će koristiti naknadu za nezaposlene ako im je ona povoljnija od naknade za sudjelovanje u obrazovanju koju nudi Hrvatski zavod za zapošljavanje. Također, naknada za nezaposlene neće se smanjivati zbog inkluzivnog dodatka.
Izmjenama Zakona o minimalnoj plaći, minimalna bruto plaća, pak, od 1. siječnja 2025. raste za 15,5 posto, na 970 eura.
Cijeli članak pročitajte klikom ovdje.