Protekli vikend u štrigovskom je kraju bio u znaku svetog Jeronima. Organizirano je niz svečanih misa, proštenje, koncert ŽVS “Strigode”… Puno posla imao je i Josip Mikec, voditelj Turističkog ureda Štrigova, koji je za trajanja Dana sv. Jeronima sve turiste i znatiželjnike dočekao i vodio kroz prekrasnu crkvu sv. Jeronima na brežuljku, stotinjak metara udaljenom od središta Štrigove.
Tu se već više od pet stoljeća štuje crkveni učitelj sv. Jeronim. Kroz dugu povijest Štrigova je poistovjećivana s antičkim Stridonom, za koji sam svetac tvrdi da je njegovo rodno mjesto, a vjerojatno su iz toga razloga grofovi Celjski 1447. sagradili crkvu posvećenu sv. Jeronimu koju je papa Nikola V. obdario blagoslovom i privilegijem oprosta hodočasnicima.
Ime svetoga Jeronima, kao i brigu da se očuva njegovo štovanje, imali su oci Pavlini, koji su drugu crkvu posvećenu ovom svecu završili 1758. te su ovdje boravili do ukinuća Reda. I nakon Pavlina ostaje spomen svetoga Jeronima živ i prisutan među vjernicima Međimurja i Prekmurja te je Jeronimov blagdan posebno svečani hodočasnički dan već nekoliko stoljeća.
Od 2019. kada je započela proslava 1600. obljetnice smrti sv. Jeronima, u Štrigovi se održavaju Dani svetoga Jeronima, praćeni kulturnim i duhovnim sadržajem te svečanim proštenjem u čast sv. Jeronima.
– Na mjestu današnje crkve Svetog Jeronima bila je izgrađena crkva i prije 15. stoljeća, no ona je spaljena u pohodu Turaka na Beč. Ta prva crkva je bila vjerojatno drvene građe. Zatim su grofovi Celjski podigli crkvu za koju se smatra da je stradala u potresu 1738. godine. Današnja crkva je građena od 1738. do 1749. godine.Usporedno s crkvom građen je i Pavlinski samostan. Godine 1761. dograđeni su zvonici, a devet godina prije toga 1752. godine bio je dograđen i pjevački dio (kor). Crkva je poznata po svoja dva zvonika što je specifično jer se dva zvonika obično grade na katedralama. Tlocrt crkve je gotovo identičan glasovitoj bazilici sv. Petra u Rimu. Najveća vrijednost crkve je u tome što je tijekom 18. st. poznati freskoslikar Ivan Ranger oslikao veći dio svetišta – kaže Josip Mikec.
Sačuvane Rangerove freske oduševile su i više od dvije stotine posjetitelja, koji su proteklog vikenda obišle ovu jedinstvenu crkvu ne samo u Međimurju, nego i cijeloj Hrvatskoj, pa i šire.
