Znanstvenim kolokvijem i svečanom akademijom danas je obilježena 450. obljetnica objavljivanja prve tiskane kajkavske knjige, Pergošićeva Decretuma iz 1574.godine. Turistička zajednica područja Srce Međimurja i Općina Nedelišće bili su nositelji proslave ove važne obljetnice što ne čudi, jer je spomenuta knjiga tiskana upravo u tadašnjoj tiskari u Nedelišću koja je, zbog toga, pronašla svoje mjesto i u općinskom grbu. Na značaj tog događaja ukazao je i općinski načelnik Nikola Novak.
– Tiskaru u Nedelišću je 1570.godine osnovao grof Juraj IV. Zrinski, sin Nikole Zrinskog Sigetskog i tada je to bila četvrta tiskara u Hrvatskoj, nakon Kosinja, Senja i Rijeke. Naravno da je vrlo važan dio naše kulturne baštine kojim se iznimno ponosimo. Kulturno-povijesna baština važan je putokaz u osobnom razvoju čovjeka i društva u cjelini, jer, kako kaže stara narodna poslovica, da bi znao kuda ideš moraš znati odakle dolaziš. Ovaj dan ima poseban značaj i u ukupnom fundusu međimurske kulturne baštine te je važan putokaz sadašnjim i budućim generacijama u očuvanju vrijednosti po kojima smo prepoznatljivi, rekao je načelnik Novak.
Decretum je zapravo prijevod latinskog pravnog spisa mađarskog pravnog pisca i političara Istvana Verboczyja, a jedini primjerak ove knjige čuva se u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Pretisak je objavljen 2003. godine u izdanju Matice hrvatske Ogranak Čakovec i tadašnjeg tiskarskog poduzeća Zrinski. Predsjednik Organizacijskog odbora ove manifestacije kantor Vladimir Mihaljević rekao je da su u njemu objedinjeni propisi koji su bili na snazi sljedećih 350 godina, što se uvelike razlikuje u odnosu na to kako se danas mijenjaju zakoni. Ujedno je napomenuo da na inicijativi za održavanje ovog skupa treba zahvaliti jednom uglednom znanstveniku.
– Naš poznati književni povjesničar, jezikoslovac, filolog i slavist Alojzije Jembrih prije nekog vremena mi je napomenuo da se bliži ova obljetnica. Zbog bolesti nije se mogao aktivno uključiti u njenu organizaciju, pa smo osnovali Organizacijski odbor koji je u Općini Nedelišće pronašao odličnog sugovornika. Kada sam, povodom ovog događaja, išao po Decretum u čakovečku Knjižnicu Nikola Zrinski rekli su mi da je to djelo posljednji puta posuđeno prije 15 godina. Već i taj podatak dovoljno govori koliko je jedan ovakav skup važan, jer kajkavski danas polako umire, a za 50 godina to bi se moglo desiti i sa štokavskim, pa ne budemo li čuvali svoj jezik lako bi se moglo desiti da ćemo u dogledno vrijeme govoriti nekim tuđim, naglasio je Mihaljević.
U svom obraćanju brojnim gostima i sudionicima skupa, među kojima je bilo i mnogo mladih, pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport Međimurske županije Nives Kolarić Strah istakla je kako ova knjiga svjedoči da je Međimurje od davnina bilo razvijena sredina te da kulturu, kao i svijest o identitetu baštinimo iz dalekih stoljeća.
– Uspomene koje ovo djelo čuva podsjećaju nas na odgovornost da svoj materinji jezik njegujemo u ime budućih generacija, poručila je pročelnica Kolarić Strah.
Uz nju, prisutne su pozdravili i dr. Tibor Rodiger ispred Međimurskog veleučilišta, voditelj ureda Ogranka Matice hrvatske Čakovec Saša Vuković, direktor TZ Grada Čakovca Filip Horvat, izaslanik biskupa Bože Radoša prečasni Anđelko Košćak i domaći župnik Ivan Herceg.
U znanstvenom kolokviju prof.dr.sc. Nataša Štefanac govorila je o Jurju IV. Zrinskom i Međimurju, dr.sc. Klaudija Sedar o Rudolfu Hoffhalteru u Donjoj Lendavi, mr.sc. Ivan Zvonar o Mihalju Bačiću i tiskari u Nedelišću, izv.prof.dr.sc. Ivana Kresnik o jezičnim obilježjima Pergošićeva prijevoda Decretuma, a predstavljen je i rad dr.sc.prof.emeritusa Alojzija Jembriha o Ivanu Pergošiću i Decretumu.
Tijekom svečane akademije u prigodnom su programu nastupili Tamar Korunek Lesar, Nada Žvorc, Dejan Buvač i Ljudevit Bošćak.
