Neki stanovnici Međimurja i dalje pokazuju iznimno nizak kvocijent inteligencije i bezobzirnost prema prirodi oko sebe, vjerojatno u kombinaciji s neinformiranošću i potpunim nedostatku truda, kad je u pitanju – zbrinjavanje građevinskog otpada.
Konkretno, na jednoj lijepoj lokaciji u prirodi u okolici Preloga niknulo je divlje odlagalište građevinskog otpada (lokacija poznata redakciji), na koju je nedavno, s krajem kupačke sezone, netko nabacio i probušeni bazenčić, ali i stare krpe te polutrule jabuke!
Usput, podsjetnik: bazenčić i krpe mogu se besplatno predati u sklopu glomaznog otpada na čiji odvoz imate pravo, ovisno o količinama i nekoliko puta, u sklopu svog računa za pružatelja javne usluge zbrinjavanja otpada u vašem mjestu. A jabuke? Koliko neupućen netko mora biti da ne zna da su neadekvatne jabuke odličan materijal za kompost, koji možete proizvoditi kod kuće u vlastitom dvorištu ili koristiti kantu za bio otpad u sklopu pružatelja usluga zbrinjavanja otpada.
No, vratimo se na ono što zauzima najveći dio ovog divljeg odlagališta – građevinski otpad. Kad razmislite, nije neka razlika natovariti građevinski otpad na prikolicu i odvesti ga na polje, u šumarak ili na reciklažno dvorište.
Nekima predstavlja problem što građevinski otpad natovare na prikolicu, a ne mogu se služiti traktorom da bi da dovezli u reciklažno dvorište jer im traktor nije registriran. Međutim, postoje mnogi drugi susjedi, prijatelji ili rodbina koji imaju registrirani traktor i mogu im pomoći odvesti otpad u reciklažno dvorište pa ovo ne može i ne smije biti izgovor.
Kada biste upitali te osobe koje zagađuju i nagrđuju okoliš građevinskim otpadom, zašto to čine, nonšalantno bi vam odgovorile: – Ma, nosim taj otpad na polje kako bi zatrpao rupe! Je li briga o izmišljenim rupama veća od obzira prema prirodi?
Napokon, odgovor smo potražili i u tvrtki PRE-KOM u Prelogu, koji je zadužen za Grad Prelog i općine Kotoriba, Donja Dubrava, Donji Vidovec, Sveta Marija, Donji Kraljevec, Goričan, Belica, Dekanovec, Domašinec, Martijanec i Podturen.
– Stanovnici mogu samostalno dovesti u reciklažni centar u Prelogu (Hrupine 8) 400 kg građevinskog otpada godišnje besplatno. PRE-KOM je inače u postupku provođenja EU projekta izgradnje i opremanja modernog reciklažnog dvorišta za građevinski otpad vrijedan oko 4,2 milijuna kuna, a koji se planira završiti do kraja studenog. – rekao nam je direktor PRE-KOMA Siniša Radiković.
– Danas je na našem području zbrinjavanje građevinskog otpada najveći problem i zbog toga smo i krenuli u izgradnju reciklažnog dvorišta za građevinski otpad kako bi nestala divlja odlagališta te vrste otpada.
– Po dobivanju dozvole za obradu građevinskog otpada u suradnji s jedinicama lokalne samouprave pripremamo dodatne benefite za zbrinjavanje građevinskog otpada. O tome ću vam više moći reći u listopadu, nakon sastanka s gradonačelnikom i načelnicima. Do kraja listopada očekujemo drobilicu građevinskog otpada. Početkom studenoga očekujemo i novu dozvolu za gospodarenje građevinskim otpadom. – naglasio je.
Na reciklažno dvorište, građevinski otpad mogu dovesti i stanovnici Ludbrega, za čiji otpad je zadužena tvrtka Lukom, kako stoji u letku PRE-KOMA.
Što je to točno građevinski otpad i kako se može reciklirati?
– Građevinski otpad nastaje prilikom gradnje građevina, rekonstrukcije postojećih građevina, uklanjanja i održavanja postojećih građevina te od iskopanog materijala koji se ne može
bez prethodne oporabe koristiti. Obično je to beton, asfalt, cigla, šuta, crijep, pločice te ostali građevinski otpad iz kućanstva ili s gradilišta.- piše na stranicama tvrtke PRE-KOM.
– Zaprimljeni građevinski otpad obrađuje se i obradom se dobivaju vrijedne sirovine raznih frakcija koje se mogu koristiti za izradu donjeg postroja cesta, sanaciju poljskih puteva i lokalnih cesta, izradu betonskih elemenata i sklopova te za druge slične potrebe. Primjerice, drobljenjem betona dobivaju se agregati koji su jednakovrijedna šljunku, čime ujedno
smanjujemo upotrebu prirodnih resursa te štitimo okoliš.
– Rješavanje građevinskog otpada prepoznato je i od strane EU kao jedan od najvećih prioriteta u smanjenju onečišćenja okoliša, a time i očuvanja zdravlja ljudi, biljnog i životinjskog svijeta.