Austrijski grad Bleiburg i njegovi rubni dijelovi bili 1945. godine mjesto najstrašnije hrvatske novije povijesti, gdje i kada su engleski vojni dužnosnici, vojsci ondašnje Jugoslavije, točnije partizanima predali hrvatske vojnike i domobrane, civile, svećenike i redovnike kao i pripadnike drugih naroda ondašnje.
Toga trenutka za sve njih počeli su vrlo teški trenutci koji su nastavljeni Križnim putem i masovnim pogubljenjima, prvo u Sloveniji, a potom i Hrvatskoj te drugim dijelovima ondašnje Jugoslavije. 79. godina poslije, u petak 17. svibnja 2024. godine u Bleiburgu je održana sjećanje na te teške dane i sve pogubljene tih dana i mjeseci.
Prvo je na Gradskom groblju kod Spomen obilježja upriličena molitva za sve žrtve, osobito hrvatske, te su upaljene svijeće što je učinio i Ervin Vičević, načelnik Općine Selnica. Obilježavanje obljetnice nastavljeno je na ‘blajburškom polju’, mjestu sramotnog nedjelja britanske vojske gdje su položeni vijenci među kojima i Općine Selnica te su upaljene svijeće, upućene molitve za sve stradale te izvedena hrvatska himna Lijepa naša domovino.
Potom je u Župnoj crkvi Svetih Petra i Pavla u Bleiburgu služena Sveta misa za žrtve među kojima je bilo mnogo civila, žena, djevojaka i žene. Koncelebriranu Svetu misu predvodio je i na njoj pripovijedao fra Jozo Grbeša, franjevački provincijal u Mostaru. U propovijedi je naglasio kako su žrtve bile strašne i velike, kada su ljudi ubijali ljude što je strašno. Strašnim smatra što mnogi još dan danas ne osuđuju te zloćine i slave razne ustanke i masakre nad nedužnim ljudima.
– Oni koji danas ne priznaju zloćine u Bleiburgu i na Križnom putu, sutra neće priznati tragedije Vukovara, Škabrnje, Polače, Dubrovnika, Srebrenice i drugih mjesta koja su bili žrtve zloćina u vrijeme Domovinskog rata, posebno je naglasio Fra Jozo Grbeša. Program su osmislili i ostvarili članovi Počasnog blajburškog voda, te franjevcu iz Bosne i Hercegovine te predstavnici Hrvatskih katoličkih misija u Austriji.
