Nakon covida, na sreću onih koji preziru odlaske liječniku, nema na što se nije moguće testirati u sigurnosti vlastitog doma, piše Jutarnji list.
Celijakija?
Može.
Željezo u krvi, također.
Muška plodnost – u nekoliko minuta.
Tu su i CRP testovi, test na klamidiju, menopauzu, ovulaciju, helikobakteriju.
Tržište je, pojašnjava predsjednica ljekarničke komore Ana Soldo, procvalo nakon pandemije, iako ne u mjeri kao na zapadu, gdje su liječničke pretrage skupe, pa se kućni testovi mnogima pokazuju kao financijski prihvatljivije rješenje.
Osim toga, tamo su testiranja otišla toliko daleko da se kod kuće moguće testirati i na HIV, no i domaće je tržište preuzelo taj trend, pa sve više ljudi kupuje kućne testove, iako je dobar dio tih pretraga moguće napraviti na račun HZZO-a te pritom dobiti službeni rezultat – što onaj s kućnog testa svakako nije.
Kako su za Jutarnji list otkrili u HALMED-u, ta agencija dosad je zaprimila obavijesti o stavljanju na tržište 178 proizvoda za samotestiranje, a koji su prethodno dobili ocjenu sukladnosti, odnosno prošli su stroge sigurnosne i tehničke zahtjeve, ispitivanja, ispunili zahtjeve vezane uz proizvodnju, dizajn te bili prikladni u pogledu učinkovitosti koju namjeravaju postići.
Jutarnji je, pak, zanimalo ono za potrošače najvažnije – koliko su kućni testovi pouzdani, odnosno mogu li se osobe koje ih koriste osloniti na rezultat, ili je to bacanje novca?
Kako su im pojasnili iz HALMED-a, pouzdanost ovisi o tome koliko je tvar koja se detektira iz uzorka detektabilna, kao i o uzorku i rukovanju, ali iako se test, ako nije pouzdan, ne može naći na tržištu, iz agencije nam kažu kako ne postoji regulativa koja bi definirala minimalnu pouzdanost koju kućni testovi mogu imati.
Većina proizvođača u dokumentaciji navodi postotak učinkovitosti, a to ovisi o metodi koju koristi, a posebno je važno i interpretiranje rezultata, za što Soldo upozorava kako može biti upitno.
“Recimo, popularni su testovi na C-reaktivni protein, koji rezultat tumače u odnosu na trodijelnu skalu, gdje razina proteina može biti do 20, između 20 i 40, ili, pak, iznad 40, a ta posljednja vrijednost označava da je stanje hitno. No, nisam sigurna koliko ljudi uopće razumije tu skalu”, kaže Soldo.
Cijeli članak pročitajte klikom ovdje.