S drugom polovicom kolovoza i za izvršnu vlast polako kreće novi, jesenski ciklus aktivnosti koje će ovaj put zasigurno imati i pečat “superizborne” godine. Ministre uskoro čekaju pripreme za rebalans ovogodišnjeg i izradu planova proračuna za “superizbornu” 2024. Vlada je, među ostalim, za jesen najavila i novi paket mjera za ublažavanje utjecaja rasta cijena na građane i gospodarstvo.
Dio privremenih mjera iz Vladina travanjskog paketa donesen je s trajanjem do kraja ožujka iduće godine, ali dio ih traje samo do rujna, a ministar financija Marko Pimorac još prilikom svibanjskog rebalansa rekao je kako će se po potrebi, donijeti i nove.
Izazovna zadaća bit će i donošenje novog zakona o plaćama do kraja godine koje bi, prema najavama resornog ministra Marina Piletića, trebao biti sveobuhvatno rješenje za problem niskih plaća u državnim i javnim službama. Sindikati su ovoljetnim sporazumima samo umireni, a predstojeća godina izbora nije bez utjecaja na pregovaračke pozicije, pa ni novi zakon nije tek stvar broja ruku u Saboru. Ukratko, proračun će biti pod pojačanim pritiskom. Za Vladu je u tom smislu svakako olakotna okolnost solidno stanje javnih financija.
Već otprije, pak, i iz Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i OECD-a upozoravaju kako bi vladama bilo bolje da inflacijom potaknute povećane prihode proračuna koriste za ciljaniju socijalnu potporu. Ta su upozorenja adresirala posebice privremena smanjenja stope PDV-a na energiju i hranu, uz preporuke da se, umjesto da se svima nude porezne subvencije kroz smanjenje PDV-a, dodatni porezi usmjere na ciljane socijalne pomoći najranjivijim skupinama.
Kad je riječ o javnom dugu, rizici od nepovoljnog kretanja hrvatskog javnog duga i izlaska iz okvira Pakta o stabilnosti i rastu u dogledno vrijeme nisu izraženi. Tako bi se u jednoj rečenici mogli sažeti glavni zaključci u srijedu objavljene analize održivosti javnog duga koju potpisuju tri analitičara Hrvatske narodne banke – Frane Banić, Alan Bobetko i Dominik Pripužić.
Jer, to bi, kažu, iziskivalo potrebe za snažnijim odgovorom monetarne politike. U ECB-u su nakon srpanjskog sastanka i još jednog koraka podizanja ključnih kamatnih stopa pozdravili i prethodnu poruku Euroskupine o fiskalnim politikama europodručja. Ona se, u najkraćem, svodi na to da bi fiskalne politike trebale biti oblikovane tako da pridonose povećanju produktivnosti gospodarstva i postupnom smanjenju velikog javnog duga, jer to pridonosi i smanjenju cjenovnih pritisaka u srednjoročnom razdoblju.
Proračun se puni dobro i, prema stanju u prvih pet mjeseci, čini se da će se u planirane okvire deficita i projekcija javnog duga uklopiti i neki izvjesni dodatni rashodi. No, ostaje ipak primijetiti da je iz smjera Europske središnje banke državama članicama eurozone nekoliko posljednjih sastanaka Upravnog vijeća u pravilu praćeno i upozorenjima kako je “usporedno sa smanjivanjem energetske krize ključno da vlade hitro i usklađeno ukinu povezane mjere potpore kako ne bi pridonijele povećanju srednjoročnih inflacijskih pritisaka”.
Cijeli članak pročitajte klikom ovdje.