Prije otprilike mjeseca dana i naš portal Medjimurski.hr objavio je priču o nepoznatoj zvijeri, koja se pojavila u rezervatu prirode Veliki Pažut, nedaleko Donje Dubrave. Odmah se pronio glas da se radi o pumi, koja je tko zna odakle zalutala ovamo. “Krivac” za sve bio je noćni video uradak Josipa Štefića, snimljen 2. svibnja, a objavljen 29. svibnja, na kojem se vidi nepoznata zvijer, pa su ga prenijeli manje više svi mediji. Kako se u stanovnike tog dijela Međimurja, posebno poljoprivrednike, uvukao strah, lovci iz Donje Dubrave organizirali su veliku potragu u kojoj su, uz njih, sudjelovali i brojni mještani, članovi HGSS-a, novinari, policija… Naš novinar Mladen Grubić na analizi potrage po njezinom završetku zabilježio je kako puma nije viđena, a nisu pronađeni ni tragovi koji bi upućivali na nju. Prenio je i mišljenje poznatog međimurskog stručnjaka za divlje životinje Josipa Horvata Majzeka. U jednoj rečenici on je tada konstatirao da priča o pumi ne drži vodu!
-Nakon objave tog članka, zvali su me brojni građani i složili se s mojim iznešenim činjenicama vezanim uz prisutnost “takozvane pume“ na Velikom Pažutu. Ja sam bio pozvan od strane mjerodavnih tijela i na samom početku tog sastanka među ostalim, iznio sam podatak da na tom području obitava divlja mačka (Felis silvestris). Svima prisutnima na tabletu pokazao sam fotografiju odraslog mužjaka divlje mačke kojeg sam fotografirao na području na kojem gospodari LD “Fazan“ iz Donje Dubrave. Odrasli mačor s repom može narasti i do metar dužine i težiti do osam kilograma. Pretpostavljao sam da će se s odmakom vremena prašina oko pume polako sleći – kazao je Majzek prije nekoliko dana.
No, onda se pojavilao nekoliko priča da je puma viđena u Palovcu, pa još nekim mjestima, a javili su se i građani koji su se kleli da je bila u njihovom dvorištu, pa na livadi…
Iza toga se u jednom dnevnom listu pojavio tekst o tome da je njihova ekipa pronašla tragove u “hrvatskoj Amazoni”, odnosno u Velikom Pažutu, a stručnjak koji je bio u ekipi je po svježim tragovima ustvrdio da ima 50 kilograma. Sve se opet iznova zakotrljalo.
-Tom objavom ponovno su podigli nepotrebnu prašinu. Zvoni mi mobitel, ljudi me pitaju i komentiraju: “I vidiš da je puma tu, imaju snimljene tragove, ženka je, i teška je 50 kg“. To me razljutilo i zato sam konačno odlučio reagirati kako bi javnost znala pravu istinu! Čudi me to da nitko od autora pa i dotičnog stručnjaka nije otišao na internet da pogleda kako izgleda trag od pume (Puma concolor) te ga usporedio s onim što su fotografirali u “hrvatskoj Amazoni“ i objavila. Ja iz objavljenih fotografija jasno mogu utvrditi da ti tragovi pripadaju zadnjim šapama dabra (Castor fiber), koji svakog sumraka izlazi na kopno. Može se ih fotografirati bilo gdje uz rijeke Muru, Dravu, Plitvicu, Bednju i njihove pritoke, kanale ili stare rukavce. Dabar je na tom području pušten procesom reintrodukcije od listopada pa do prosinca 1997. godine, u sklopu projekta “Dabar u Hrvatskoj“ od strane Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije iz Zagreba – ističe Josip Horvat Majzek i dodaje:
-Za one koji možda ne znaju, puma spada u porodicu mačaka, a sve mačke pa tako i puma prilikom kretanja po tlu imaju uvućene kanđe na šapama. Samim time na otiscima u pijesku, blatu ili snijegu ne vide se otisci kanđi, kao na primjer kod pasa, lisica, jazavaca, medvjeda…, ili u ovom slučaju dabra, kod kojih je to pravilo – kaže Majzek.
DABROVA PRIČA
Majzek svoj stav da je puma zapravo podravski dabar potkrepljuje slikom na 36. stranici knjige “DABROVA PRIČA“ koju je trojezično (hrvatski, njemački, engleski) na 160. stranica, A4 formata, objavio 2014. godine, a recenzenti knjige su bili ugledni hrvatski i svjetski stručnjaci za dabra: prof. dr. sc. Marijan Grubešić te mr. sc. Gerhard Schwab. Cijela knjiga posvećena je životu dabrova na našim područjima.