Izvještaj Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) o količini oborine u svibnju 2023. godine otkriva izrazita odstupanja u usporedbi s dugogodišnjim prosjekom.
Iznimne promjene vremenskih uvjeta značajno su utjecale na područje Hrvatske, donoseći obilne kiše i nepredvidljive vremenske uvjete. Usporedba podataka s nizom mjerenja iz klimatološkog razdoblja od 1991. do 2020. godine otkriva da su mnoge postaje zabilježile količine oborine iznad prosjeka, piše N1.
Najveće odstupanje količine oborine u svibnju 2023. godine zabilježeno je na otoku Malom Lošinju, s poražavajućih 322% iznad višegodišnjeg prosjeka, što je rezultiralo izmjerenom količinom oborine od 207,7 mm. S druge strane, Pazin je zabilježio 53% višegodišnjeg prosjeka s količinom oborine od 48,5 mm.
Prema kategorizaciji baziranoj na analizi količine oborine u svibnju 2023. godine, različita područja su svrstana u sljedeće kategorije: normalno, kišno, vrlo kišno i ekstremno kišno.
Sjeverno Hrvatsko primorje se smatra normalnim područjem oborina, dok su istočna i dio središnje Hrvatske, dio gorske Hrvatske te otoci Cres, Vis, Korčula i Lastovo zabilježili kišne uvjete.
Zapadni dio središnje Hrvatske, dijelovi gorske Hrvatske i dio južnog Hrvatskog primorja klasificirani su kao vrlo kišni, dok su okolica Ogulina, Mali Lošinj, dio Like, dio sjeverne Dalmacije i sjeverni dio srednje Dalmacije te Ploče označeni kao područja s ekstremno kišnim uvjetima.
Iako su količine oborine bile impresivne na mnogim mjestima, vrijedi napomenuti da postaja u Gračacu nije uključena u izradu ocjene mjeseca i karte. Ova postaja je zabilježila iznimno visoku količinu oborine od 543,4 mm, što je 421% iznad višegodišnjeg prosjeka u razdoblju od 1997. do 2020. godine.