Vrijeme je visokih trava i košnje, a svoj mir i utočište u vlažnom i hladovitom terenu u ovom trenutku traže srne i zečevi. Posebno se to odnosi na srne koje su se počele kotiti od početka svibnja, a to će biti do konca idućeg mjeseca. Srne na svijet mahom donose jedno lane. Iskusni lovnik LD Prepelica Mala Subotica Mario Višnjić s tim u svezi kaže:
– Apeliram na naše lovce da prenesu poruku poljoprivrednicima i svima onima koji kose i malčiraju visoku travu ili raslinje da budu na oprezu jer se tu negdje možda krije lanad ili tek okoćeni zečevi koji neće pobjeći nego će ostati sklupčani i sigurno će nastradati. Lane koje je jedva pokretno i koje izgleda kao napušteno, a nije, srna je u blizini i nemojte je dirati – posebno će istaknuti iskusni lovnik.
Višnjić također ukazuje na puštanje pasa u polja bez nadzora koji također mogu biti pogubni na tek okoćenu srneću lanad.
-Zato, ako na livadi kosite travu, pazite da se ispred kosilice ne nađe neka mlada životinja poput laneta ili zeca. opreza nikad dosta – apel je poljoprivrednicima.
Lovci i poljoprivrednici u čuvanju fonda divljači moraju biti jedinstveni jer su jedni drugima obostrano korisni.
-Koža mi se ježi kada vidim ili čujem kako moji kolege ili drugi građani nailaze na životinjice koje su tek došle na svijet, ježim se kada čujem kako ih je osakatila poljomehanizacija. To nisu ljudi! – ogorčeno će reći Ljubomir Grgec, predsjednik LS Međimurske županije, te nas poučiti.
Inače, bez obzira na dobre namjere ljudi, diranje lanadi strogo je zabranjeno, štoviše tretira se kao krivolov. I još jedna novina u naprednim država EU. U Njemačkoj prevenciju prije košnje odrađuju dronovima s termovizijskim kamerama, kod nas je veliki napredak već ako na radnom stroju imamo ugrađene plašilice.
Spomenimo i da njemačko ministarstvo poljoprivrede nastavlja s financiranjem nabave dronova za spašavanje lanadi, ali i drugih divljih životinja koje svako proljeće stradavaju prilikom košnje. Ove će godine za tu namjenu lovačkim udrugama biti na raspolaganju 2 milijuna eura. Pri kupnji drona pokrivaju 60 posto troškova investicije, maksimalno 4.000 eura po uređaju.
Riječ je o letjelicama s termovizijskom tehnologijom koja se smatra najboljom opcijom spašavanja divljih životinja. Za to vrijeme na našim područjima malo tko pazi na lanad, zečeve, ali i ptice koje se sada gnijezde u poljima. Ove životinje ne znaju ili jednostavno ne mogu pobjeći i ostaju na milost i nemilost oštrih noževa kosilice.
Ovakve mjere očekujemo uskoro i kod nas.