Naknada za drugih šest mjeseci roditeljskog dopusta trebala bi se povećati najvjerojatnije na 20.000 kuna, a dječji doplatak na 400 do 600 kuna. Danas ga prima samo 189.212 djece.
U predizbornoj godini konačno će biti donesena Strategija demografske revitalizacije Hrvatske u kojoj se ove godine očekuje dosad najmanji broj rođene djece, njih svega oko 32 tisuće, dok je prije desetljeće, kada smo ušli u EU, broj rođenih bio 40 tisuća. Prema onome što je “procurilo” u javnost, naknada za drugih šest mjeseci roditeljskog dopusta trebala bi se povećati na iznos od najmanje dvije prosječne plaće. Dječji doplatak, koji je sada sveden na socijalnu pomoć najsiromašnijima od 26 do 40 eura, trebao bi, ovisno o dohotku obitelji, iznositi od 400 do 600 kuna po djetetu. No, iz Središnjeg državnog ureda za demografiju ističu da je planiran rast roditeljskih naknada i doplatka, ali da iznos nije do kraja definiran!
Inače, Hrvatska još nema doplatak za svu djecu, koji ima polovica članica EU. Njemačka je od ove godine odlučila podići doplatak za svu djecu na 250 eura. Moguće podizanje roditeljske naknade za drugih šest mjeseci roditeljskog dopusta na najmanje dvije prosječne plaće i dječjeg doplatka za određen broj djece na maksimalno 600 kn akademik i demograf prof. dr. sc. Anđelko Akrap komentira: – To su mjere socijalne politike koje mogu imati pozitivan pronatalitetni učinak i dobrodošle su, ali nisu dovoljne. Jedna mjera ne može zaustaviti ovakve izrazito nepovoljne demografske trendove, već jedino cjelovita populacijska politika. A to znači da populacijska politika treba biti sastavni dio ekonomskog razvoja zemlje i mora imati specifične mjere za izrazito nepovoljne demografske trendove u manje razvijenim dijelovima Hrvatske. Naravno, sada kada se rađa malo djece naprosto je više novčanih sredstava, ali te socijalne mjere podizanja naknade tijekom roditeljskog dopusta i povećanje dječjeg doplatka, koje se donose pri kraju mandata Vlade, nedostatne su ako sve ostane na njima. Populacijska politika mora biti dio ukupne razvojne politike i, naglašavam, državna politika i vlasti i opozicije i, dok se to tako ne shvati, neće biti pomaka. Sve te mjere koje se donose moraju biti dugoročna politika, a ne da se mijenjaju s promjenom vlasti, da se kod roditelja stvara osjećaj nesigurnosti i nesigurnih mjera kao što je to bilo u Zagrebu i da se ukidaju s promjenom vlasti pa tim mjerama onda nitko više ne vjeruje – doznaje Večernji list.