Euro nam dakle ostaje jedina valuta, ali će preračunavanje još dugo trajati. O psihološkim dimenzijama prelaska na novu valutu u Intervjuu tjedna Hrvatskog radija razgovaralo se sa Zvonimirom Galićem s Katedre za psihologiju rada na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Predstavljeno je novo istraživanje o prilagodbi na euro, a koje je pokazalo kako ljudi percipiraju situaciju u kojoj se danas nalaze.
– Rezultati su pokazali ono što smo očekivali. Glavni dojam je da se osjećamo puno siromašnijima. Naše su plaće izražene u eurima, osjećamo se da imamo manje nego što smo imali kada su bile izražene u kunama. Drugi je glavni zaključak da nam se cijene izražene u eurima čine manje, zbog nominalne vrijednosti, pa nam se lakše odlučiti na kupnju. Uzburkali su se duhovi, osjećamo u komentarima i ponašanjima trgovaca i kupaca. Imamo fenomen “iluzije novca”, to je nama bilo poznato i očekivano, ističe Zvonimir Galić.
– Ima i efekt, koji je pomalo ciničan, a što sam čuo. Sada su minusi zapravo manji, iako naravno, radi se o šali, dodaje u objašnjenju psiholoških dimenzija nakon prelaska na euro.
Bili smo uvjeravani da neće doći do poskupljenja iako smo u eurozonu ušli u vrijeme velike inflacije u Europi.
– Naš su najveći problem niske plaće i mirovine i onda svi ostali problemi proizlaze iz toga. Medijalna plaća u Hrvatskoj je 860 eura. Prosječna plaća s kojom se barata u javnosti je nešto veća od tisuću eura. Dvije trećine ljudi u Hrvatskoj ima plaću koja je ispod prosječne plaće. Mirovine su oko tri tisuće kuna, dakle 400 i nešto eura. To je bijedno malo i zbog toga sm se našli u ovim problemima, rekao je za Hrvatski radio.