Ispratili smo prvih deset dana od uvođenja eura kao službene valute u Hrvatskoj, pišu 24 sata.
Iz Hrvatske narodne banke (HNB) kratko poručuju kako je konverzija, u tehničkom smislu, dobro prošla, problema nije bilo.
Pojavile su se, međutim, lažne novčanice, točnije “filmski novac”. Brodsko-posavska policija navela je više slučajeva kad su prevaranti kao sredstvo plaćanja koristili filmske rekvizite novčanica na kojima je pisalo “souvenir production”.
Iz HNB-a je odmah stiglo uputstvo “novčanicu osjeti, pogledaj, nakreni, provjeri” – četiri koraka kako prepoznati lažnu. Nadajmo se da je to iza nas i da nam prije odlaska u kupovinu više neće trebati povećala, UV lampe ili pomoć Agathe Christie.
Iz MUP-a je za 24 sata odgovoreno da su dosad otkrivene samo dvije novčanice eura za koje se sumnja da su pak krivotvorene. Još nisu podnijete kaznene ni prekršajne prijave jer su obrade u tijeku.
Iz HNB-a doznaju kako je na skladištu Ministarstva obrane dosad prikupljeno 1400 tona kovanica kune koje se povlače, dok papirnate novčanice odlaze pak u HNB. Plaćanje u kunama moguće je zaključno s 14. siječnjem, nakon toga se prima samo euro. U hali vojarne očekuje se ukupno 5200 tona kovanica, vrijednosti od 1,1 milijarde. Nakon tri godine kune će biti uništene.
Porezna uprava je novinama 24 sata dostavila najnovije podatke o fiskaliziranim računima. Od 2. do 8. siječnja ukupan broj fiskaliziranih računa iznosio je 36,5 milijuna, a iznos tih računa bio je 490,5 milijuna eura. U istom razdoblju prošle godine fiskaliziranih je računa bilo nešto malo više od 35 milijuna, a njihov ukupan iznos bio je oko 421 milijun eura. Drugim riječima, broj računa u promatranom razdoblju 2023. godine je u odnosu na isto razdoblje lani veći za četiri posto, dok je iznos računa porastao za čak 17 posto.
– To znači da smo imali rast potrošnje i rast inflacije. Inflacija se ne mjeri iznosom fiskaliziranih računa, nego porastom cijena u više kategorija – odgovara ekonomski analitičar Petar Vušković na pitanje je li ovaj rast od 17 posto zapravo prava, neslužbena inflacija.
Službena je, naime, dogurala blizu 14 posto.
– Inflacija nije isto što i potrošnja. Cijene mogu rasti, a iznos fiskaliziranih računa padati – napominje ekonomist.
Unatoč inflaciji, kod nas je broj računa rastao, za četiri posto, kao i njihov iznos.
Cijeli članak pročitajte klikom ovdje.