– Samo na području Robadja u dva dana evidentirali smo čak 105 zapuštenih voćnjaka, vinograda i drugih parcela, a vidimo kako je i okolica Mađerkinog brega u ugrozi od zapuštenosti – rekla nam je Ana Bašić zaposlenica Ministarstva poljoprivrede koja s kolegom Zoranom Baračem obilazi štrigovsko vinogorje i označava i zapisuje zapuštene vinograde, voćnjake, oranice, pašnjake i njive.
U svojem redovitom mjesečnom pohodu komunalnom redaru Općine Štrigove Stjepan Pozdercu koji bdije nad štrigovskim vinogorjem i na svoj način i dopustivim sredstvima bori se protiv zapuštenih vinograda, voćnjaka, pašnjaka i drugih poljoprivrednih površina, koje su leglo američkog cvrčka, koji pak je stvaratelj zlatne žutice, pošasti koja je u posljednjih nekoliko godina počinila ogromne materijalne štete u međimurskom vinogorju.
– Jako je puno vinograda do sada iskrčeno, ali isto tako puno je zapušteno i ja kao komunalni redar upozoravam i molim vlasnike koje poznam da prosjeku vinograde i voćnjake i većina ih to čini. Ali, problem je sa onima za koje ne možemo utvrditi vlasništvo jer ili nisu naši državljani, ili, ako su naši razišli su se po svijetu, a mnogi nemaju nasljednike. Za riješiti taj problem potrebna je šira akcija, premda i sada dobro djelujemo. Kada bi uspjeli iskrčiti zapuštene voćnjake i vinograde riješili bi se i zlatne žutice. Vrlo je pohvalno kako se ponašaju i postupaju veliki vinogradari, uglavnom članovi Hortus Croatiae koji su iskrčili mnoge vinograde i zasadili nove, tako da s te strane nema problema i budućnost vinogradarstva na ovim prostorima nije upitna. Ali, ovo što je zapušteno i što bilježe kolege iz Ministarstva poljoprivrede čini velike materijalne štete koje svi trpimo – smatra Pozderec.
Pitao sam Anu Bašić i Zorana Barača, kakva je situacija s druge strane granice u Sloveniji.
– Tamo je druga priča i oni su manji i nevažniji, istina nemaju toliko zapuštenih površina, ali su sukrivci na našoj strani. Pred nama svima je puno posla, svi smo ozbiljno u to uključeni i vjerujemo kako će unatoč problemima gorice dobro roditi i davati vina na kakva su nas Štrigovčanci naučili – uglas su rekli Ana i Zoran, dodajući kako slični problemi postoje i u ostalim vinogradarskim dijelovima Hrvatske, no, kažu kako Međimurci ovom problemu pristupaju pravilno i odgovorno te su stoga zato i tako dobri vinari.
